Protesti "1 od 5 miliona" - izgubljena trka ili politički maraton?

Nije tajna da je poslije šest mjeseci došlo do zamora i rasipanja energije, broj učesnika iz nedjelje u nedjelju sve je manji, a u mnogim do nedavno "pobunjenim" gradovima širom zemlje građani više ne izlaze na ulice. Organizatori i protestima naklonjeni analitičari o svemu ipak govore sa nesmanjenim optimizmom, uvjereni da će "1 od 5 miliona" imati drugačiji epilog od prethodna dva velika protestna talasa.

Pod parolom "Ne davimo Beograd", na hiljade Beograđana šetalo je osam puta, posljednji put u februaru 2017. U aprilu iste godine štafetu su preuzeli građani pobunjeni "protiv diktature". U prvim danima učesnici su se brojali hiljadama, kako je vrijeme odmicalo, mogli su se izbrojati na prste.

"Ne bih rekao da ovih protestima preti i ista sudbina kao protestima NDMBGD i 'Protiv diktature', pre svega zbog toga šta je bio motiv i razlog za to. Rušenje u Hercegovačkoj, gde su se građani Beograda okupili, pokušali da ukažu na to da je neophodno da se pravno reši taj slučaj, sa druge strane, protesti posle predsedničkih izbora su bili zakasneli protesti. I negde taj početak je samo početak ovih protesta, jer je u startu neuspešno protestovati protiv nečega što se već desilo", kaže docent na FPN-u Boban Stojanović.

Ipak, činjenica je da su iz nedjelje u nedjelju, subotnje šetnje sve kraće.

"Na jučerašnjem protestu pojavilo se do sad najmanji broj ljudi od kad je počela ova serija protesta, bilo je juče negde oko blizu 2.500 ljudi, nije bilo preko toga", kazao je Aleksandar Gubaš, ekspert za prebrojavanje učesnika na protestima.

Od kako su skinuli zimske jakne, i vlast ih sve rijeđe prebrojava. Da je došlo do zamora, ne poriču ni organizatori.

"Međutim, to uopšte ne znači da će protesti samo da stanu. Sasvim sigurno u nekom trenutku će ljudi početi da izlaze na ulice", kazao je Miodrag Simović.

Do tada su tu i druge opcije.

"U okviru Slobodne zone se počinju puštati i emitovati i predstave i muzika, filmovi, sve angažovanog karaktera", dodao je Simović.

"Uz ovu Slobodnu zonu i nadam se u budućnosti, neke nove kreativne akcije, ali pre svega neke forme građanske neposlušnosti, mogu u nekom trenutku da nateraju, pre svega Aleksandra Vulića, odnosno vlast, da otvori prostor za dijalog, pa da se zaista do marta ili aprila naredne godine stigne do nečega što bi mogle da budu iole slobodni i fer izbori", naglasio je Stojanović.

Do tada, šetati se mora - apeluje Stojanović, jer je, zaključuje, naivno misliti da se za šest mjeseci bilo šta može suštinski promijeniti. Drugim riječima, proteste ne treba posmatrati kao trku, pa ni u broju učesnika, već kao politički maraton.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad