Pojedini političari i pravnici u Bosni i Hercegovini su pokrenuli inicijativu da se Sutorina, dio Crne Gore na granici sa Hrvatskom pripoji Bosni.

I dok tvorci inicijative u BiH tvrde da je ta teritorija u prošlom vijeku bespravno data Crnoj Gori, u toj državi sve vide kao nepotrebu provokaciju u regionu. Nekada je dijelio opštinu Herceg Novi od Sutorine koja je pripadala Trebinju. Umjesto spomenika građani BiH žele da postave granicu, kako bi osim kod Neuma i ovdje izašli na more.

„Pravo da vam kažem meni je dosta tih što žele da pripoje ovo i ono. Najbolje bi bilo da sjašu svi”, kaže žitelj Sutorine Muhamed Kusturica čija je kuća tik uz potencijalno novu granicu.

Prvi čovjek Herceg Novog koji i sam potiče iz Sutorine nesporazum vidi kao zabavu za narod: “Jer kad se gleda historijski, prirodno i etnički Sutorina je nedjeljiv dio Bokokotorskog zaliva”, kaže Nikola Gojković, gradonačelnik Herceg Novog.

Iako je tek počela, za vlast u Podgorici priča je završena. Ovo primorsko pitanje vide samo kao provokaciju politički minornih likova iz Bosne:

“Ko je pominjao Sutorinu devedesetih kada smo se razgraničavali, kada je Bosna referendumom postala nezavisna? Jel’ tada neko Badinteru i ostalima koji su stavili pečat na našu sudbinu, a mi prihvatili, je li rekao ne, ne ostavićemo u fusnoti problem Sutorine, pa još nešto – nije! Bosna je napravljena kako je napravljena“, kaže Miodrag Vuković, visoki funkcioner Demokratske partije socijalista.

Sutorina je od 1947. godine i zvanično dio Crne Gore, no nikada nije potvrđeno u skupštinama dvije nekadašnje jugoslovenske republike.

Opšnije u prilogu Adama Santovca: