Već ovog ljeta akcije spašavanja unesrećenih, izgubljenih i bolesnih turista mogle bi prestati biti besplatne.
U toku je priprema potrebne dokumentacije temeljem koje bi od početka ovog ljeta trebao početi pilot-projekt sistema u kojem bi se te akcije naplaćivale.
pročitajte još
Riječ je o projektu koji priprema Povjerenstvo za uspostavu višenamjenske vazduhoplovne službe zaštite i spašavanja. Uspostava te službe je i obveza dogovorena tokom pristupnih pregovora s EU-om. Akcije su do sada bile besplatne jer, najjednostavnije rečeno, niko – niti HV niti HGSS – nije bio ovlašten za izdavanje računa i naplatu.
Ta će se zavrzlama riješiti tako da bi račune trebao izdavati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, koji bi naplate ostvarivao kroz sistem putnih osiguranja koje turisti ionako plaćaju prije dolaska u zemlju.
Pilot-projekt
Prema prvim planovima, namjeravalo se jednostavno helikoptere koji se sada koriste, skupa s ljudima i logistikom, prebaciti iz HV-a u novu agenciju.
No, problem je u tome što vojni helikopteri i nisu predviđeni za civilne misije spašavanja i prijevoz bolesnih. U odnosu na civilne helikoptere, sat leta vojne letjelice nekoliko je puta skuplji. Stoga se, za potrebe pilot-projekta i radi usporedbe troškova, na nekoliko mjeseci planira najam dvaju specijaliziranih helikoptera, od kojih bi jedan bio smješten u Rijeci, a drugi u Splitu.
Posade bi se trebale formirati iz postojećeg kadra, a ako to ne bi bilo moguće, osigurao bi vazdušni operater od kojeg bi se unajmili helikopteri.
Nakon što se kroz pilot-projekt napravi konkretna računica troškova i prihoda, odlučilo bi se o trajnom načinu na koji bi funkcionirao cijeli sistem pa tako i o kupovini helikoptera, ili o daljnjoj upotrebi vojnih helikoptera za civilne misije.
Osim toga, valja imati u vidu da i eurokopteri nedavno kupljeni za potrebe MUP-a imaju ugrađenu osnovnu opremu za spašavanje, dok za ostalu potrebnu opremu, prije svega medicinsku, imaju mogućnost ugradnje. Očito je da će uspostava logistike biti i najzahtjevniji dio ovog projekta.
Uspostava kompletnog sistema je još daleko, oprezno napominje Vinko Prizmić, no započeta izmjena i usuglašavanje potrebne regulative važan je prvi korak u ostvarenju nečega što je u drugim zemljama posve razumljivo i uobičajeno.
”Turisti koji dolaze u Hrvatsku svake godine uplate nekih 80 do 100 miliona kuna putnih osiguranja. Ono što treba definirati je proizvod koji će se ponuditi osiguravajućim kućama, a koji će onda one ponuditi svojim klijentima. Dakle, treba definirati što sve ulazi u osiguranje i po koju cijenu, uvjete, kriterije, norme i sl.”, pojašnjava Prizmić, piše Slobodna Dalmacija.
