Zemljotresi u Albaniji dolaze zbog pomjeranja Afričkog kontinenta u pravcu sjevera, kaže njemački seizmolog prof. Frederil Tilmann. Ali samo Japan i Meksiko City imaju mogućnost da ih nekoliko sekundi ranije - predvide.
DW: Serija zemljotresa, koji su dostigli jačinu od 5,6 stepeni Rihterove skale pogodila je proteklog vikenda Albaniju (Durres i Tiranu). U junu je Korcu pogodio potres jačine 5,2 stepena. Je li Albanija postala seizmološki opasan region? Šta bi mogao biti razlog za česta podrhtavanja tla u ovoj regiji?
Frederik Tilmann: Albanska obala oduvijek je spadala u evropske regione, koji su seizmološki ugroženi. Zemljotresi dolaze zbog pomjeranja Afričkog kontinenta u pravcu sjevera. Afrička tektonska ploča se svake godine za nekoliko milimetara pomjera u pravcu Evrope. Takvi sudari stvaraju velike napetosti jer dolazi do podvlačenja dijelova Jadranske mikrotektonske ploče pod Balkan. Zemljotres u blizini Tirane je povezan s tim napetostima.
DW: Ako pogledamo kartu sa registrovanim zemljotresima u proteklih 14 dana, upada u oči da su oni zabilježeni pretežno na teritoriji Italije i jugoistočne Evrope, mada nisu dosegli dimenzije potresa u Albaniji. Koji razloze dovode do zemljotresa u cijelom regionu?
Italija i jugoistočna Evropa su seizmološki ugrožena područja i stoga pokazuju aktivnost u vidu manjih zemljotresa. Do potresa dolazi svuda, gdje dolazi do napetosti u zemlji, ali ne isključivo u zemljanoj kori, tamo gdje su temperature dovoljno niske da se te napetosti kroz sitne potrese mogu neutralizirati. Na visokim temperaturama stijene mijenjaju oblik u jednom manje ili više kontinuiranom procesu, tako da dolazi do iznenadnog oslobađanja energije.
DW: Stalno se naglašava da promjena klime pospješuje katastrofe. Na koji način se promjena klime odražava na potrese?
Najveći dio seizmološke energije na Zemlji se oslobađa tektonskim podrhtavanjem tla – zemljotresima. To znači da se napetosti, koje se stvaraju dugoročnim pomjeranjem kontinenata, stvaraju procesima u unutrašnjosti Zemlje. Promjena klime praktično se ne odražava na te unutrašnje procese. Ali isto tako mi dobro znamo da je otapanjem glečera na kraju ledenog doba došlo do vertikalnog pomjeranja koje je recimo u Skandinaviji izazvalo veliki zemljotres magnitude veće od 7 stepeni Rihterove skale. No, to je veoma spor proces.
DW: Vaš njemački Geoistraživački centar (GFZ) obavlja seizmološka mjerenja širom svijeta. Da li se na osnovu toga može predvidjeti opasnost od zemljotresa?
Kratkoročna prognoza zemljotresa za sada nije moguća. Ali, kontinuiranim praćenjem podrhtavanja zemlje se može donijeti procjena o opasnosti za različite regione. S obzirom na brzu analizu zemljanih parametara u kontekstu potresa u nekim slučajevima moguće je čak i upozorenje nekoliko sekundi prije zemljotresa. Ali takav sistem postoji samo na nekoliko mjesta, na primjer u Meksiko City-ju i Japanu.
DW: Kako bi se u Albaniji moglo preventivno djelovati po pitanju zemljotresa? Po kojim kriterijima bi se trebali graditi kuće i objekti?
Ne znam koje građevinske norme preovladavaju u Albaniji i u kojoj mjeri se poštuju. Ali, generalno gledajući, štetu od zemljotresa nije moguće u potpunosti izbjeći. Prioritet je izbjeći potpuni kolaps i urušavanje objekta. Istorijske građevine bi se mogle dodatno ojačati i osigurati. To je međutim puno skuplje nego kada od samog početka izgradite objekat tako da što bolje bude siguran od zemljotresa.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
