Konstantne tenzije su ono što ni Srbiji ni Hrvatskoj ne manjka, a posljednjih godina ih sve češće prati izražavanje nezadovoljstva i negodovanja u protestnim notama. Posljednju je juče Zagreb uputio Beogradu, nakon postavljanja spomen-ploče komandantu Novosadskog korpusa Mladenu Bratiću, koji je predvodio napad na Vukovar 1991. godine. Za Hrvatsku - to je čin za osudu. Zagrebačkoj protestnoj noti, Beograd odgovara istom mjerom.

Da li je “protestna nota” postala redovan oblik diplomatske komunikacije Beograda i Zagreba?

Posljednji povod da hrvatsko Ministarstvo inostranih poslova iskaže nezadovoljstvo bilo je otkrivanje spomen-ploče Mladenu Bratiću u novosadskom kompleksu Vojske Srbije, što je za Hrvatsku čin za – kako kažu – osudu.

Iako su oštre riječi sabrali u protestnoj noti koju su uputili ambasadi Srbije u Zagrebu, a u kojoj srpsku vlast pozivaju da odbaci politiku relativizovanja i veličanja zločina, u rasplamsavanju vatre pridružio se i premijer Hrvatske Andrej Plenković kaže: potez Srbije je neprihvatljiv.

“Postoje određena pitanja koja će uvijek u odnosima Hrvatske i Srbije izazivati tenzije, mi smatramo da je ovaj potez loš, da je neprimjeren, tu smo sasvim jasni i čvrsti i vidjećemo sada kakva će biti dalja komentiranja ove teme”, rekao je Plenković.

Komentarisanje ove teme danas i nije bilo baš previše u fokusu srpskih zvaničnika, ali Beograd Zagrebu nije ostao dužan… Ministarstvo spoljnih poslova na protestnu notu reaguje – protestnom notom.

“U noti upućenoj danas ambasadi Hrvatske u Srbiji, Ministarstvo spoljnih poslova istaklo je da ne vidi ništa sporno u postavljanju spomen-ploče, imajući u vidu da je general-major JNA Mladen Bratić poginuo na izvršenju borbenih zadataka 1991. godine tadašnje legalne vojne formacije i da nije osuđen za ratne zločine. Sa druge strane, registrovane su učestale aktivnosti Hrvatske usmjerene ka rehabilitaciji fašizma i nacističkog satelita NDH, što se ogleda u brojnim primerima”, navodi se.

Te primjere Ministarstvo spoljnih poslova listom nabraja: podizanje spomenika Miru Barešiću, spomen-ploča sa uklesanim pozdravom “Za dom spremni” koja je – navodi se u protestnoj noti – duži period stajala u Jasenovcu, ulice u Hrvatskoj koje nose ime Mileta Budaka.

Ipak, novinar nedjeljnika “Vreme” Filip Švarm za N1 kaže da u varnicama koje su ponovo poletjele na relaciji Beograd – Zagreb čita samo pripremu političkog terena za izbore, pumpanje rejtinga i predstavu za birače.

“Mi smo svjedoci već dugi niz godina kada su izborni ciklusi i ovdje i u Hrvatskoj, da imamo jedno pumpanje rejtinga, a to pumpanje rejtinga se pokazuje kroz pogoršanje odnosa. Kada ti odnosi treba da se pogoršaju – ne bira se ni sredstvo ni način i to očigledno ti timovi koji vode i HDZ i SNS – oni to znaju, pa onda igraju na tu kartu kada im god nešto treba. I mislim da tu između njih postoji neka vrsta prećutne saglasnosti – vi pumpate nama rejting mi pumpamo vama…”, kaže Švarm.

I tako iz godine u godinu… Tokom 2018. Hrvatska je negodovala zbog izjava Ivice Dačića u UN-u o Jasenovcu, a godinu dana ranije Srbija je na Hrvatsku adresirala protestnu notu zbog Alojzija Stepinca.

Tenzije između dvije komšijske zemlje konstantno su “vruće”, a time je u odnosima Beograda i Zagreba uvijek otvoreno da li jedna varnica više vodi u diplomatski rat?

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad