Viši sud u Beogradu mogao bi 14. maja da objavi odluku o prijedlogu za rehabilitaciju komandanta Jugoslovenske kraljevske vojske u otadžbini Dragoljuba Draže Mihailovića, pošto je u tom sudu danas okončan dokazni postupak.
Zahtjevom za rehabilitaciju se traži poništavanje presude od 15. jula 1946. godine, kojom je Mihailović osuđen na smrt streljanjem, kao i da mu se vrate građanska prava.
Sud je za 12. maj zakazao završne riječi predlagača rehabilitacije, a dva dana kasnije i mogućnost da objavi odluku o predlogu za rehabilitaciju Mihailovića.
Na ročištu su pročitani dokazi predlagača, kao i dokazi na koji su se pozivali historičari tokom svojih svjedočenja u ovom procesu.
Vrijeđanja i verbalni sukob Šešelja i Žena u crnom
Međutim, današnje ročište obilježio je verbalni sukob i uzajamno vrijeđanje lidera radikala Vojislava Šešelja i Žena u crnom, koji su prisustvovali tom procesu u velikoj sudnici Palate pravde.
Pošto je jedna od aktivistkinja Žena u crnom na kraju ročišta naglas rekla da želi da je straža zaštiti od ratnog zločinca, aludirajući na Šešelja, on joj je uzvratio da je “mnogo ružna”.
Nakon toga, ispred Palate pravde Šešelj je, nastavljajući u istom, uvredljivom tonu, novinarima rekao da se iznanadio kada je video “koliko je Staša Gajević ružna, prava vještica”.
“Ona je toliko ružna da iskonsko zlo izbija iz nje. Ono je trebalo pridaviti čim se rodilo”, rekao je Šešelj, a upitan zašto vrijeđa žene, on je odgovorio da “u njoj nema ama baš ništa žensko”.
Komentarišući proces, Šešelj je rekao da očekuje odluku o rehabilitaciji Mihailovića, ako bude odlučivano po “pravu i pravdi osim ako neka mračna sila ne odluči drugačije”.
Krajem februara proces formalno krenuo ispočetka
Krajem februara taj proces je krenuo formalno ispočetka zbog promjene u sastavu sudskog vijeća, koje planira da sredinom maja objavi svoju odluku o zahtjevu za rehabilitaciju Mihailovića.
Zahtjevom za rehabilitaciju se traži od suda da poništi presudu od 15. jula 1946. godine, kojom je Mihailović osuđen na smrt streljanjem, kao i vraćanje građanskih prava.
Rehabilitaciju je zatražio njegov unuk Vojislav Mihailović, a pridružili su mu se Srpska liberalna stranka, koju vodi Kosta Čavoški, Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima, profesor međunarodnog prava Smilja Avramov i drugi.
Predlagači rehabilitacije tvrde da Mihailoviću nije bilo omogućeno pravo na odbranu i da nije vidio svog advokata do početka suđenja.
On nije imao ni pravo na nepristrasan sud, a optužnica mu je uručena sedam dana pred suđenje.
Nakon dva dana od izricanja sporne presude komunističkog režima, Mihajlović je strijeljan u Beogradu.
Posebna Komisija utvrđuje tačnu lokaciju na kojoj je strijeljan, a pretpostavlja se da su njegovi posmrtni ostaci prebačeni na drugu lokaciju.
U nedostatku drugih dokaza o Mihailovićevoj smrti, rješenjem Prvog osnovnog suda u Beogradu 2013. godine kao datum smrti Mihailovića utvrđen je 17. jul 1946. godine.