Mnogi roditelji u Crnoj Gori ne žele da im djeca uče slova Ś i Ź koja su uvedena u crnogorski jezik. Ne smiruje se tako sukob oko jezika. Poznavaoci prilika kažu da je to još jedna linija podjele koje podgrijava politika.

“Naš jezik je srpski. Pošto u našem bukvaru nemamo Ś i Ź, ja mislim da moja djeca ne treba da uče ta slova“, kaže Matija Milačić dok sa kćerkom Nađom lista crnogorski bukvar. Milačić je novinar i predsednik udruženja „Ćirilica“ u Podgorici i smatra da se crnogorski jezik nasilno odvaja od srpskog, piše “DW”.

“Neki nastavnici čak kažu da moraju da pretrče ta dva slova. Jer i profesori su svjesni da nemamo mnogo primjera gdje se koriste“, dodaje Milačić. „Ovdje imamo primer za slovo Ź“, kaže, pokazujući knjigu gdje piše riječ “Źenica“. Kako kaže mala Nađa? “Zjenica”, odgovara dijete. “Svi kažu zjenica”, dodaje njen otac.

Sasvim drukčiju priču kazat će Novica Vujović, saradnik na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju.

“Pitanje fonema Ś i Ź problematizuje se iz kakvih politikantskih razloga ili nepoznavanja literature i stanja na terenu. Ti fonemi su opšta crnogorska karakteristika – kako u Baru, Herceg Novom ili Tivtu, tako od Pljevalja do Plava, Gusinja ili Berana”.

Novinar Samir Kajošević nam kaže da ni štampa ne koristi nova slova. „Imali ste period tokom referenduma o nezavisnost, period potrebe da se naglasi to novo crnogorstvo. To je politička potreba da se ima nešto svoje, konkretno ta nova slova, da bismo se razlikovali od onoga gdje smo bili do jučer. Više je politički nego realan problem”, kaže on. 

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad