Crna Gora izložena je pokušaju nasilne destabilizacije, ugrožavanju mira, teritorijalnog integriteta, ustavnog poretka, jednakosti građana i ravnopravnosti vjerskih zajednica, a nalogodavac tog pokušaja je vlast u Srbiji, ocijenilo je u apelu koji je medijima dostavio Helsinški odbor za ljudska prava, 88 javnih ličnosti.
“Strateg, pokrovitelj, logističar i naredbodavac posljednjeg pokušaja destabilizacije Crne Gore je zvanični Beograd, odnosno vlasti Srbije, Srpska pravoslavna crkva i najveće opozicione stranke”, naglašava se u apelu.
U apelu se ističe da je riječ o još jednom pokušaju Beograda da se Crna Gora vrati u državni okvir Srbije i da se spriječi njena konsolidacija kao samostalne i suverene države.
Kako se naglašava, Crna Gora je usvajanjima Zakona o vjerskim zajednicama, koji je pripremljen u saradnji sa Venecijanskom komisijom, izmjenila zakon od prije pola vijeka i poništila Dekret regenta Alekandra Karađorđevića iz 1920. godine kojim je “ukinuta autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva”.
Time se, kako se ocjenjuje, u potpunosti zaokružuje državno-pravni okvir Crne Gore. “Otuda napadi velikosrpskih nacionalista na Zakon koji je i povod za novi pokušaj državnog udara”, navodi se u apelu.
Ocjenjuje se da se u oktobru 2016. godine Crna Gora odbranila od “rusko-srpskog udara” i upozorava da, ukoliko uspije, “novi pokušaj destabilizacije Crne Gore, njegova direktna posljedica će biti oružani sukob, gubitak ljudskih života i materijalna razaranja”.
Potpisnici apela upozorili su da su mehanizmi destabilizacije Crne Gore jednaki onima osmišljenim 1990-ih godina i da je cilj zadržavanje te zemlje “pod beogradskim velikodržavnim patronatom, najsigurniji način očuvanja ideje Velike Srbije”.
U apelu se ističe da je nedopustiva pasivnost evropskih institucija i vlada demokratskih zemalja u osudi pokušaja destabilizacije Crne Gore “na principima politike Slobodana Miloševića” i pozivaju se svi politički akteri u međunarodnoj zajednici i regionu da osude destabilizaciju Crne Gore i regiona “koju kreira i podstiče zvanični Beograd”.
Među potpisnicima Apela su nekadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ i bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, bivši predsjednik Slovenije Milan Kučan, ministar spoljnih poslova SFRJ Budimir Lončar, član Predsjedništva SFRJ Bogić Bogićević, predsjednik Predsjedništva SFRJ Raif Dizdarević, predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić i advokat Azem Vlasi.
Pored njih apel su potpisali istoričarka Latinka Perović, pisci Vladimir Arsenijević, Svetislav Basara i Filip David, istoričari Nikola Samardžić i Milivoj Bešlin, predstavnici Liberalno demokratske partije i Lige socijaldemokrata Vojvodine i pojedini novinari.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
