U dvodnevnoj akciji makedonske policije protiv naoružane skupine poginulo je osam policajaca i četrnaest terorista. Akcija je okončana u nedjelju, kada je grupa od 40 pripadnika tzv. Kosovske oslobodilačke narodne armije u potpunosti razbijena.

Zašto je došlo do sukoba baš u Kumanovu možemo samo nagađati, ali su se na ovom području i 2001. vodile žestoke borbe između makedonske vojske i albanskih pobunjenika. Makedonija nije samo etnički podijeljena. Zemlju potresaju demonstracije u kojima protivnici režima traže odlazak aktuelne vlasti na čelu s premijerom Grueskim, kojeg optužuju zbog prisluškivanja i korupcije. Ni makedonski Albanci nisu jedinstveni, a totalnoj konfuziji pridonose i susjedi. Bugari Makedoncima negiraju nacionalnost, Grčka joj odriče pravo na ime, Srbi ne priznaju autokefalnost makedonskoj crkvi, a  Albanci se ne odriču snova o Velikoj Albaniji. Ni EU nema rješenja za ovu državu. Umjesto brzog primanja osiromašena i prezadužena zemlja ostavljena je na čekanju što stvara dodatni kaos i beznađe.

Gost Pressinga s Dubravkom Merlićem bio je vrsni poznavatelj regionalnih i europskih prilika, politolog Dejan Jović.

Događaji u Makedoniji stavili su u prvi plan tu državu koja je na velikom raskrižju.

“Nisam siguran da je riječ o međuetničkim sukobima. Makedonija je po mnogočemu dosad bila pozitivan primjer, nije ju pogodio rat devedesetih, pogodio ju je sukob srednjeg intenziteta i kasnije je uspješno prihvatila mnoge kompromise”, kazao je Jović. “Makedonija je sporno pitanje cijelog 20. stoljeća. Makedonsko pitanje je u 90.-im godinama bila velika prijetnja za zapadne interese i interese cijele regije”, dodaje.

Na upit kada se situacija počela raspadati, Jović kaže da smatra da je ključnu ulogu odigrala blokada makedonskog priključivanja Europskoj uniji i NATO-u. “Makedonija je pod velikim pritiskom Grčke zbog imena. U toj situaciji je Makedonija zaključila da se više ne treba truditi oko demokratskih promjena i od 2006. godine mi imamo jedan blagi pad i vlast u Makedoniji koja postaje sve autoritarnija. Makedonija je u jednom trenutku došla u situaciju poput Turske, koja 50 godina čeka ulazak u EU. Jako je bitan i porast nacionalizma, posebno makedonskog nacionalizma”, objašnjava Jović.

Komentarišići krvave napade koji su se dogodili u Kumanovu, Jović je kazao da ovakva nestabilnost ne odgovara niti vladajućima niti opoziciji. Danas je iz Bugarske stigla poruka Borisaova da Gruevski treba podnijeti ostavku. “Bugarska ima problem s nacionalizmom koji se pojavio u Makedoniji, tako da je Makedonija tu u vrlo teškoj situaciji”, kazao je Jović.

Na upit koliko je realno da se dogodi “Velika Albanija”, rekao je da u Albaniji postoji pokret koji se temelji na pravu naroda na samoodređenje i da smatra kako taj pokret neće tako brzo nestati. “To šalje ohrabrujući signal albanskom nacionalizmu”, zaključuje Jović.

Na upit kako vidi blisku budućnost Makedonije, kaže: “Plašim se bliske budućnosti Makedonije, da će doći do lagane destabilizacije Makedonije”.

“Srbija u ovakvoj situaciji može vidjeti svoju šansu”

Govoreći o odnosima Srbije i Makedonije, kazao je da je Srbija zbog ovih događaja zabrinuta. “U ovoj situaciji Srbija može vidjeti svoju šansu jer ako ta cijela regija dugoročno ostane izvan EU i Srbija u takvoj situaciji može igrati jako bitnu ulogu”, kaže. “Rusija ima jasnu politiku protivljenja članstvu bilo koje od tih zemalja NATO-u. Kada se radi o EU, Rusija s oprezom i omalovažavanjem gleda na to – smatraju da je EU politički patuljak. Ako se EU više ne može širiti na druge zemlje, to je velika šansa za druge zemlje poput Turske i Rusije”, dodaje.

Jović je pobornik ideje da EU smanji kriterije i primi sve zemlje istočne Europe u članstvo. “Ja sam blizak realizmu u međunarodnoj politici, a to znači da se države trebaju širiti koliko god mogu i kada god mogu. Mislim da se stabilnost Bosne može postići i bez Europske unije, suradnjom Washingtona, Ankare i Moskve, ali je li to u interesu EU? Ja sam pobornik EU i ako EU želi biti ozbiljna, ne vidim zašto insistira na nemogućim kriterijima”, objašnjava.

Objašnjava kako kriteriji Europske unije rastu, dok zemlje sve više tonu i onda zemlje počnu glumiti reforme kako bi ušle u EU. “EU neće propasti ako primi Srbiju, Makedoniju i druge u svoje članstvo – bilo bi manje rizika, a zemlje bi se vjerovatno bolje reformirale nego izvan Europske unije”, objašnjava Jović.

Na upit ako navedene zemlje ne uđu u Europsku uniju, što će to značiti za Hrvatsku, kaže da to Hrvatsku stavlja u vrlo nepovoljnju situaciju. “Bit ćemo u situaciji da ćemo morati čuvati EU od imigranata i kriminala – bojim se da bismo se pretvorili u jednu vrstu graničnih policajaca. Takva bi pozicija Hrvatsku militarizirala”.

Objašnjava i da se  Europska unija ponaša kao jedna vrsta dečka koji je zainteresiran za curu koja se želi udati i ima ponudu od drugog dečka. Potom kaže djevojci da se ne udaje za tog drugoga, a kada djevojka pita što joj nudi, ponudi joj se da ispuni određene uvjete i za 20 godina će se dogoditi brak.

Hoće li Velika Britanija izaći iz Europske unije?

Komentirao je i rezultate parlamentarnih izbora u Velikoj Britaniji. Svi su predviđali usku borbu, a na kraju se dogodila uvjerljiva pobjeda Davida Camerona. “Očigledno ima nešto u tome da ljudi odlučuju u zadnji tren, možda metode anketiranja nisu pouzdane, a možda ne postoji više jasna razlika između popularnosti i uspjeha”, komentira.

Kaže da je u Liverpoolu, gdje se nalazio u vrijeme izbora, atmosfera bila kao da se izbori ne održavaju. “Cameron je pobijedio jer je u Britaniji došlo do obnove identitetske politike”, kaže.

Na upit što bi referendum o izlasku iz Europske unije značio za Veliku Britaniju, kaže da smatra da će se referendum održati. “Cameron ima relativno malu većinu nakon izbora. Poznato je da je njegova partija vrlo podijeljena po pitanju Europe. Sadašnja njegova pozicija je da je korisno da Velika Britanija ostane u Europskoj uniji. Cameron mora definirati što želi i to mu neće biti lako. Nema nikakvih jamstava da će dobiti išta od onoga što zatraži od Europske unije”, objašnjava Jović. S druge strane, Škotska se oštro protivi izlasku iz Europske unije i traži da se po tom pitanju postigne suglasnost svih četiriju naroda u Velikoj Britaniji.

“Izlazak iz EU bi fundamentalno ugrozio poziciju Velike Britanije u Europi. U tom smislu svaki razuman političar ne bi trebao zagovarati izlazak iz Europske unije”, dodaje Jović.

“EU mora definisati šta želi biti”

Na kraju je komentarisao i odnose između Europske unije i Rusije. “EU mora definirati što želi biti i mislim da oko toga nikada neće biti postignut konsenzus. Nakon ukrajinske krize, nije moguće reći da EU sama odlučuje o svojim istočnim granicama. Rub Evrope će biti pod utjecajem EU, ali i drugih, dok će samo Evropska unija ostati unipolarna”, dodaje.

Ocijenio je i početni dio mandata Kolinda Grabar Kitarović te kazao da ona još uvijek djeluje kao stranačka osoba. “Postavlja se pitanje je li to funkcija predsjednika Republike”, kaže.