Hrvatski znanstvenik, molekularni biolog i direktor Projekta ljudskog glikoma dr. Gordan Lauc gostovao je u Novom danu gdje je pojasnio kako uopće dolazi do zaraze virusom i koji su najbolji načini obrane.

Komentirajući mjere opreza i prevencije u Novom danu molekularni biolog Gordan Lauc rekao je da sa stajališta struke to izgledaju kao tužne mjere jer nedostaje ozbiljnih alata. Istaknuo je da je ovo najbolje što možemo napraviti, ali naglasio je i još jednom napomenuo da je iz službenih preporuka izostavljen jedan segment obrane.

Sluznica kao obrana

“Slažem se da je ovo najbolje što možemo napraviti. Volim dodatno napomenuti i ne znam zašto se ne nalazi u službenim preporukama – mi imamo prirodne barijere za odbijanje virusa. Naše sluznice koje funkcioniraju ako ih ne presušimo. Suhi zrak je opasan, treba ga izbjegavati, treba vraćati vlagu u zrak i to sami možemo napraviti”, rekao je Lauc.

Vjeruje da je to velikim dijelom jedan od razloga zašto Dalmacija bilježi manje slučajeva od sjevera Hrvatske:

“Što se Dalmacije tiče, imamo jako mali ukupan broj slučajeva, moguće je statističko odstupanje ili da nisu testirani svi pozitivni. Tamo je ipak malo toplije, a pogotovo su noću temperature više. A suhi zrak potiče razlike u temperaturi unutra i vani. To u biti vidimo na cijeloj planeti – jug Amerike ima manje slučajeva nego sjever i općenito južna polutka ima manje nego sjeverna.”

Razvoj cjepiva

Molekularni biolozi u ovom su trenutku fokusirani na pokušaj razvoja cjepiva ili lijekova. No, to je još daleko, kaže Lauc jer protiv virusa se općenito teško borimo. Rekao je da ne možemo na cjepivo računati čak ni za iduću sezonu iako nije nemoguće da se realizira.

“Jedino možemo pronaći biomarkere da vidimo koji su ljudi pod visokim rizikom od bolesti. Polovina ljudi nema nikakve simptome, a šire virus. Tako da se vjerojatno radi o malom postotku ljudi koji će imati teške simptome. Kad bi njih unaprijed pronašli i stavili u karantenu, sve bi bilo lakše”, istaknuo je.

Krvna grupa

Pojavila se informacija da se virus veže na ljude i ovisno o krvnoj grupi, odnosno da su neke krvne grupe lakše zaražuju.

“Nisu to tako velike razlike. Prema podacima iz Kine oko 25% je manja vjerojatnost da ćete dobiti koornavirus ako ste krvna grupa nula. Virus se mora vezati uz stanicu pomoću receptora koji love proteine na našoj stanici i oni se moraju čvrsto vezati. Obje strukture imaju puno glikana, a krvne grupe su glikani. Razlike među ljudima postoje i virus neke bolje neke lošije pogađa. Neki su možda posve zaštićeni. Zato treba naći ozbiljne biomarkere pomoću kojih ćemo identificirati ljude visokog i niskog rizika i tako olakšati ono što nas čeka na jesen”, kazao je Lauc.

I on smatra da bi bilo bolje provoditi više testova, no to je tehnički teško izvedivo, a i košta.

“Naš zdravstveni sustav je prije ovog bio na granici funkcioniranja i imamo sreću što Markotić vodi ovu bolnicu i svojim rukama je napravila puno toga. Nadam se da ćemo do jeseni postaviti jači i bolji laboratorij koji će najesen moći napraviti puno više. Vjerujem da rade najviše što mogu i da rade dobro i općenito da smo u dobroj situaciji u odnosu na Italiju ili Francusku”, naglašava.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad