Talas ilegalnih migracija koji ne zaobilazi Srbiju i dalje ne posustaje i na hiljade izbjeglica sa Bliskog istoka i iz Azije svakodnevno migrira na putu ka Evropskoj uniji. U sijenci tih priča, sve do nedavno, ostala je sudbina na stotine djece, koja put dug hiljadama kilometara prelaze potpuno sama i nezaštićena.

Prema zvaničnim podacima, do sada je u ilegalnim migracijama registrovano oko 3.000 djece, od čega je njih 1.300 zatečeno bez pratnje. Od tog broja, njih manje od 250 stiglo je do nekog smještaja.

Igraju se kao i sva djeca. I nikada ne biste rekli da su neke od njih kidnapovali, tukli i silovali. Djevojčica, sagovornica N1, je zato pobjegla iz ratne Sirije.

“Pozdravljam svoje drugare iz škole u Siriji – bili ste dobri i niste mi krali ništa iz torbe”, kaže ona za N1.

Da u Srbiji upozna nove drugare u nekom od centara za azil ima sreće samo 20 posto djece koja stignu na srpsko tlo. Neki bez roditelja, ali o tome po preporuci psihologa Centra u Bogovađi sa djecom nismo razgovarali.

“Mi smo imali djecu koja nisu govorila, imali smo djecu koja su bila kao roboti, samo vidite dijete koje j, praznog pogleda i ne reaguje”, objašnjava psiholog Jana Stojanović.

Starija djeca su reagovala na pitanja N1, ali ne žele pred kamere. U Srbiji su, kažu, kratko – dok ne stigne poziv krijumčara.

“I kada vam nestanu najbliže u azilnom postupku, onda je to jasan znak izuzetno organizovane mreže koja ovu djecu dalje sprovodi kroz Srbiju dalje ka Evropi”, kaže Radoš Đurović iz Centra za pomoć tražiocima azila.

To što djeca azilanti bez skoro ikakve zaštite munjevito prolaze kroz Srbiju nije vijest od koje treba praviti dramu tvrde u Komesarijatu za izbjeglice i migracije.

“Možemo polemisati oko toga da li je zabrinjavajuće ili nije i da li je cilj da sve maloljetnike zadržimo u Srbiji? Dakle, po meni nije zabrinjavajuće, jer ljudi imaju svoj cilj i njemu teže”, smatra Ivan Gerginov iz Komesarijata za izbjeglice.

Na putu do cilja djeca azilati iz Sirije, Iraka, Irana, Jemena lak su plijen krijumčarskih mreža. A srpskoj policiji nedostaje kapaciteta da te lance prekine.

“Mi smo podnijeli preko 300 krivičnih prijava u prošloj godini, nastavljamo sa tim trendom s obzirom da se i broj regularnih migranata koji se nalaze na teritoriji Republike Srbije povećava, tako se naravno povećava i broj osoba prema kojima mi preduzimamo mjere”, kaže Jelena Vasiljević iz policije.

A mjere koje nadležni najavljuju su i izmjena Zakona o azilu početkom sljedeće godine. Obećavaju da će u dalekoj budućnosti Centar za azilante u Banji Koviljači biti, po evropskim standardima, namijenjen samo djeci.

Pogledajte prilog Adama Santovca.