Srpska diplomatija ponovo između Istoka i Zapada, a nakon što se Srbija našla na listi zemalja koje podržavaju kinesku politiku prema Ujgurima. Otkud zemlja koja teži članstvu u EU na spisku sa Rusijom i Bjelorusijom i znači li potpis podrške i političko približavanje Beograda Pekingu?

Kampovi za političke prevaspitavanje, tortura i mučenje, to su optužbe Zapada sa kojima se Kina suočava zbog svoje politike prema Ujgurima, manjini muslimanske vjeroispovijesti u oblasti Sinkjang.

Dok EU upozorava na ugrožavanje ljudskih prava, Kina tvrdi da se u kampove ne ide zbog vjere, već zbog terorizma i separatističkih težnji.

Takve tvrdnje Kine nedavno je podržala i Srbija, koja je, sa još 46 zemalja, poslala pismo Savjetu za ljudska prava Ujedinjenih nacija, u kojem daje podršku kineskoj borbi protiv terorizma: “Uočavamo da je Kina preduzela niz mjera kako bi odgovorila na terorističke prijetnje i zaštitila ljudska prava svih etničkih grupa u Sinkjangu, a u skladu sa zakonom… Zahtijevamo da se prestane sa iznošenjem neosnovanih optužbi protiv Kine”.

Bile optužbe osnovane ili ne, kinesku politiku u oblasti Sinkjang, od evropskih država podržale su samo Bjelorusija, Rusija i Srbija, koja je i jedina država sa spiska koja teži članstvu u Evropskoj uniji.

“Po svakom krupnom spoljnopolitičkom pitanju srpska diplomatija se ravnala na osnovu toga kakve će to implikacije imati po kosovski spor i tradicionalna srpska praksa je bila da bude uzdržana, kad god bi bilo takvo krupno međunarodno pitanje. Međutim, ovog puta mi vidimo otvorenu podršku i ja bih rekao da to negdje pokazuje da je Srbija spremna da sa Kinom pređe neke crvene linije”, smatra Vuk Vuksanović, doktorant međunarodnih odnosa na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka (LSE).

Iz Brisela za N1 poručuju se za njih crvene linije znaju – do stupanja u članstvo Srbija svoju spoljnu politiku mora da uskladi sa evropskom.

“Ukoliko želi da napreduje na evropskom putu, Srbija svoju spoljnu politiku treba postepeno da usaglašava sa spoljnom politikom EU. Vlada Srbije je odredila članstvo u EU kao svoj strateški prioritet i očekujemo da postupa u skladu sa tim. Evropska unija je više puta jasno osudila situaciju u Sinkjangu… I nastavićemo da insistiramo na tome da Kina poštuje osnovna ljudska i manjinska prava”, naveo je glavni portparol za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Evropske komisije Peter Stano.

Da će EU biti oprezna zbog ovakvih poteza Srbije upozorava i Igor Novaković iz ISAC Fonda: “Države članice EU pažljivo motre šta radi Beograd i ovakva odluka stvara jednu vrstu nepovjerenja i nesigurnosti da je Srbija do kraja spremna da se usaglašava sa vrijednostima i spoljnopolitičkim odlukama EU”.

Nepovjerenje pojačava i to što je stepen usaglašenosti spoljne poliitke Srbije sa politikom EU u prvoj polovini ove godine pao ispod 50 posto, pokazuje analiza ISAC Fonda.

Za Barboru Knapovu iz praškog Intituta za bezbjednosne studije to je nastavak Vučićevog igranja na kinesku kartu, kako bi od Zapada izvukao više.

“Vučićevo hvaljenje Kine bi se moglo tumačiti kao provokacija, ali i ucjenjivanje Zapada kako bi se više angažovao. Ova taktika očigledno daje rezultate, jer su EU i SAD sve više zabrinuti zbog jačanja kineskog uticaja u svijetu, ali i sve većeg prisustva Kine, Rusije i Turske u regionu Zapadnog Balkana”, navodi Knapova.

Prisustvo Kine posebno je bilo vidljivo tokom pandemije koronavirusa, kada je, nakon najave Brisela da će zabraniti izvoz medicinske opreme van EU, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić Kinu proglasio jedinim srpskim prijateljem, a kineskog predsjednika svojim “bratom”.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad