Svjetska fondacija za prirodu (WWF) i organizacija Bankwatch pozvale su vlade zemalja Zapadnog Balkana na ukidanje podsticaja za male hidroelektrane, koje predstavljaju najveću opasnost za posljednje rijeke slobodnog toka u Evropi.

Slatkovodni ekosistemi nestaju zabrinjavajućom brzinom. Prema najnovijem Izvještaju o životu na planeti, broj populacija slatkovodnih vrsta smanjen je za 84 odsto od 1970. godine. Preko 60 odsto rijeka u Evropi se nalazi u lošem stanju, uglavnom zbog degradacije i uništavanja izgradnjom brana, hidroelektrana, kanala, nekontrolisanom eksploatacijom pijeska i šljunka, loše isplanirane navigacijske infrastrukture itd.

“Zato ne iznenađuje činjenica kako se u Evropi nalazi najviše degradiranih riječnih područja. Shodno tome, na Svjetski dan rijeka, koji ove godine obilježavamo 27. septembra, važno je podsjetiti da postoje dijelovi starog kontinenta gdje rijeke još uvijek teku slobodno. Naš region je dom posljednjim rijekama slobodnog toka u Evropi, i one su nažalost danas pod velikim pritiskom”, navodi se u zajedničkom saopštenju.

Podsticaji proizvođačima električne energije iz malih hidroelektrana predstavljaju glavni razlog zašto je širom Zapadnog Balkana planirano oko 2.700 malih hidroelektrana.

U saopštenju se ne ističe da ako se ne zaustave, stotine riječnih tokova će biti uništeno, kao i da se pretpostavlja da bi njihovom izgradnjom mogli izgubiti 5000 km netaknutih rijeka.

“Ekspanzija malih hidroelektrana jedna je od najvećih prijetnji rijekama na Zapadnom Balkanu. Kako bi stvar bila još apsurdnija, ovi se besmisleni projekti direktno sponzorišu državnim sredstvima, a ne donose nikakvu korist ni energetskom sektoru, niti državi. Prepoznali su to i građani koji kroz različite inicijative pozivaju svoje države na zaustavljanje izgradnje malih hidroelektrana. Sada je pravo vrijeme da zemlje Zapadnog Balkana ukinu podsticaje za uništavanje prirode i zaštitu posljednjih divljih rijeka Evrope”, rekao je Zoran Mateljak, koordinator programa slatkih voda u WWF Adriji.

Proteklih deset godina se u zemljama Zapadnog Balkana broj hidroelektrana, snage do 10 MW, učetvorostručio.

Iz ovoga je jasno, dodaju, da vlade zemalja u regionu daju prednost razvoju malih hidroelektrana. Podaci za 2018. godinu govore da je na nivou regiona 70 odsto svih podsticaja za obnovljive izvore energije potrošeno na male hidroelektrane. Shodno tome, one su proizvele svega 3,6 odsto ukupne električne energije u regionu.

“Evropska unija je već napustila model podsticajnih cijena za sve osim najmanje projekte, one ispod 500 kW, tako da je postojeći model podsticaja u većini zemalja Zapadnog Balkana u suprotnosti sa pravilima EU o državnoj pomoći za zaštitu životne sredine i energiju”, objašnjava Pipa Galop, savjetnica za energetiku jugoistočne Evrope u organizaciji Bankwatch.

Vlade moraju pod hitno promijeniti zakonske okvire i pravilnike kako bi spriječile dalje nepotrebno uništavanje rijeka. Velika ekološka i društvena šteta koju prouzrokuju male hidroelektrane, obzirom na količinu proizvedene struje, već je prepoznata od strane Energetske zajednice i tehničke stručne grupe Evropske unije za finansijsku taksonomiju, što je i predstavljeno u dokumentu EU o Načelima održivog razvoja hidroenergetskog sektora u zemljama Zapadnog Balkana. Ali, zemlje regiona vrlo usporeno rade na diversifikaciji korišćenja obnovljivih izvora energije i zaustavljanju podsticaja, istakli su.

“Srbija gubi milione evra svake godine na podsticajima koji se isplaćuju proizvođačima električne energije iz malih hidroelektrana, a one istovremeno proizvode zanemarljive količine struje. Već godinama svedočimo destrukciji naših rijeka i životne sredine. Obzirom da su građani već pokazali svoje nezadovoljstvo, vrijeme je da država reaguje. Vlada Republike Srbije se više ne smije oglušavati na zahtjeve za ukidanje, odnosno ne produžavanje Uredbe o podsticajnim mjerama, koje smo im u nekoliko navrata upućivali, kao i činjenicu da relevantni zakonski okviri nisu u skladu sa preporukama struke po ovom pitanju. Umjesto da ucjevljujemo naše rijeke, moramo se okrenuti njihovoj zaštiti kako bi osigurali bolju budućnost za sve nas”, ističe Nataša Milivojević iz WWF Adrije.

“S obzirom da zemlje Zapadnog Balkana sada prolaze kroz procese postavljanja svojih politika i ciljeva vezanih za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora do 2030. godine, vrijeme je da zaustave podsticaje. Umjesto toga, treba se usmjeriti alternativnim rješenjima koji imaju znatno manji uticaj na prirodu i građane. Ona uključuju povećanje energetske efikasnosti ili ulaganje u proizvodnju električne energije iz sunca ili vjetra, za šta postoji veliki potencijal u regionu ako se ispravno planiraju, uz učešće javnosti”, zaključuje Galop.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad