Profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Ivo Visković izjavio je da se u Srbiji, među intelektualnom elitom stvara osjećaj koji je veoma opasan, a to je da Srbija zaslužuje "kompenzaciju" za Kosovo kroz pripajanje Republike Srpske.

“Političke elite u Srbiji i Hrvatskoj tiho ili malo manje tiho destabilišu BiH. U Srbiji se ponovo unutar intelektualne elite stvara osjećaj da se Srbiji mora omogućiti kompenzacija za Kosovo kroz Republiku Srpsku. To je jako opasno, i ukoliko elite u Srbiji i Hrvatskoj budu imale takav stav, onda je opasno za Bosnu i Hercegovinu”, rekao je Visković na konferenciji “Bosna i Hercegovina i region četvrt vijeka nakon Dejtona”.

Na online skupu, koji je organizovala regionalna koalicija nevladinih organizacija Igmanska inicijativa, Visković je ocijenio da se u Bosni i Hercegovini dešava “jedna vrsta aparthejda na nacionalnoj osnovi”, jer tri zajednice ne žive zajedno, već jedne pored drugih.

“Ovakav oblik državnog uređenja nije zabilježen nigdje u svijetu i ključno je pitanje da li se može održati država koja se održava spoljnim intervencijama SAD i EU. Ljudi žive u jednoj zajednici zato što moraju, a ne zato što je osjećaju. S druge strane, nestanak BiH bi izazvao dar-mar na Zapadnom Balkanu i sigurno bi doveo do incidenata, ako ne i konflikata. A nekakva podjela BiH ne bi nikako bila dobra”, kazao je Visković.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Nerzuk Ćurak rekao je da Srbija i Hrvatska, koje su imale “kolosalnu negativnu ulogu” u ratu u BiH, ne poštuju suverenitet Bosne i Hercegovine.

“Dejton je zaustavio rat, ali nije donio pozitivni mir. Pozitivni mir zahtijeva odsustvo nasilja, ali nije dovoljno govoriti ‘dobro je da se ne puca’. Potreban nam je mir zasnovan na slobodi i pravdi. Da bismo izgradili političku zajednicu, moramo htjeti političku zajednicu. Mi smo još uvijek u fazi da pojedini ozbiljni politički faktori ne žele izgradnju političke zajednice”, naveo je Ćurak.

Prema njegovim riječima, sile secesije jedino mogu djelovati u vanrednom stanju i one žele trajno vanredno stanje, koje blokira izgradnju države.

“A ako se prekine protektorat međunarodne zajednice, onda nema više razloga da se pozivamo na najgore nacionalističke argumente”, ocijenio je Ćurak.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Podgorici i bivši ministar spoljnih poslova Crne Gore Srđan Darmanović rekao je da se Dejtonskim mirovnim sporazumom gasio požar, ali nije od Bosne i Hercegovine napravio funkcionalnu državu.

“U zemlji je na snazi 14 ustava: ustav države, ustavi entiteta, ustav distrikta, i ustavi kantona. Zbog odnosa susjeda prema BiH, država je neprestano pod rizikom od raspada”, kazao je Darmanović.

Prema njegovim riječima, zajedničko djelovanje evroatlantskih partnera je od ključne važnosti za budućnost Bosne i Hercegovine.

“Ne smiju se ponovo zatvoriti oči pred narastajućim nacionalizmom u regionu. EU ne igra dovoljno pozitivnu ulogu ni u BiH ni na Zapadnom Balkanu, iako je pozitivna najava ekonomske pomoći regionu”, rekao je Darmanović i dodao da je opstanak i napredak BiH ključan za stabilnost regiona.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Zagrebu Dejan Jović rekao je da se u BiH nije otišlo daleko od favorizovanja etnopolitike ka liberalno-demokratskom principu.

“Srbija pod Aleksandrom Vučićem je u mentalnom nastupu spojila Republiku Srpsku sa Srbijom. Neke najnovije izjave iz Hrvatske svjedoče o tome da se razumije samo nacionalno, ali ne i liberalno. Potreban je novi historijski dogovor građana Bosne i Hercegovine da žele opstanak svoje zemlje”, kazao je Jović.

Na kraju zasjedanja biće usvojena zajednička Izjava Igmanske inicijative. Igmanska inicijativa osnovana je u novembru 2000. godine, kao mreža više od 100 organizacija građanskog društva, javnih ličnosti, profesora, antiratnih aktivista, analitičara, novinara i kulturnih stvaralaca iz Srbije, Hrvatske, BiH i Crne Gore.

Nastala je u znak sjećanja na april 1995. godine, kada je grupa od 38 intelektualaca sa prostora bivše Jugoslavije, preko planine Igman, uspjela da uđe u opkoljeno Sarajevo i tim činom demonstrira građansku solidarnost, prkos i otpor ratu i politici razaranja.

Kopredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju Milan Antonijević izjavio je da Srbija treba da prestane da se miješa na destruktivan način u zbivanja u Bosni i Hercegovini.

“Srbija nema izrađenu strategiju spoljne politike. Kroz formulisanje te strategije treba da dobijemo odgovor kako će Srbija prestati na destruktivan način da se miješa u BiH”, rekao je Antonijević.

Na skupu koji organizuje regionalna koalicija nevladinih organizacija Igmanska inicijativa, Antonijević je rekao da je konstruktivan pristup Srbije rješavanju problema u BiH predulov za evropske integracije Srbije.

On je rekao da se, prema istraživanjima, svaka dva minuta iz zemalja regiona iseli jedna mlada osoba.

“Bolje bi bilo da se svaka dva minuta iseli po jedan ministar, predsjednik vlade, opštine…”, poručio je Antonijević.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad