Prema zvaničnim statističkim podacima, od zemalja regiona Zapadnog Balkana, Srbija i Hrvatska se nalaze u grupi koje, iz nekoliko razloga, posljednjih godina bilježe najbrži pad u broju stanovnika, odnosno konstantno bilježe negativan prirodni priraštaj.
Posljednjih nekoliko decenija provedene su brojne studije u vezi sa faktorima koji najviše utječu na prirodni priraštaj u zemljama u svijetu.
pročitajte još
Prema podacima Svjetske banke (WB), nekoliko zemalja svijeta posljednjih godina sve više ostaje bez stanovnika što značajno zabrinjava tamošnje vlasti.
Stručnjaci Svjetske banke smatraju da su najveći razlozi za depopulaciju zemlje pretjerana imigracija stanovnika, ali i negativan prirodni priraštaj, odnosno veći broj umrlih od broja rođenih.
Prema podacima Svjetske banke za 2013. i 2014. godinu, Portoriko je zemlja koja je ostala bez najvećeg broja stanovnika u procentima. Portoriko je u tom periodu ostao bez 1,3 posto ukupne populacije, odnosno bez 47.442 stanovnika.
Nakon Portorika slijedi Latvija sa padom u broju stanovnika od 1,1 posto ili 22.296 stanovnika, Litvanija jedan posto, odnosno 28.366, Grčka 0,6 posto, ili 69.809 i Portugal sa 0,6 posto, odnosno 59.902 stanovnika koji su napustili tu zemlju i otišli u inostranstvo.
U grupi zemalja koje su doživjele najveću depopulaciju su i Djevičanski otoci koje je tokom 2013. i 2014. godine napustilo 0,5 posto stanovnika ili 567, Bugarska isto toliko 0,5 posto ili 38.824, Srbija 0,5 posto ili 34.704, Španija 0,5 posto ili 215.443 i Hrvatska 0,5 posto, odnosno 19.300 stanovnika.
Na Balkanu i narednih decenija će doći do pada broja stanovnika
Prema rezultatima posljednjeg izvještaja Ujedinjenih nacija (UN) pod nazivom “World Population Prospects” (izgledi svjetske populacije), koji je objavljen prošli mjesec, u zemljama Zapadnog Balkana narednih decenija će doći do pada broja stanovnika dok će u pojedinim zemljama u svijetu porasti broj stanovnika.
Prema rezultatima izvještaja, populacija Bosne i Hercegovine ove godine iznosi 3,81 milion stanovnika, dok će 2030. godine iznositi 3,58 miliona, 2050. godine 3,06 miliona, a 2100. godine broj stanovnika BiH će iznositi 1,91 milion, što je manje za skoro dva miliona u odnosu na broj stanovnika iz ove godine.
Prema podacima iz ovog izvještaja, u Albaniji trenutno živi 2,89 miliona stanovnika, a predviđa se da će populacija Albanije 2030. godine iznositi 2,95 miliona, 2050. godine 2,71 milion, a 2100. godine u Albaniji će živjeti 1,75 miliona stanovnika.
Broj stanovnika Hrvatske trenutno iznosi 4,24 miliona, a narednih godina će, kako se navodi u izvještaju, doći do smanjenja broja stanovnika u toj zemlji pa će tako u Hrvatskoj 2030. godine živjeti 3,97 miliona, 2050. godine 3,55 miliiona i 2100. godine 2,61 milion stanovnika.
Kako se navodi u istraživanju, populacija Crne Gore iznosi 626 hiljada, dok će narednih godina doći do smanjenja broja stanovnika u toj zemlji. Prema podacima UN-a, u Crnoj Gori će 2030. godine živjeti 618 hiljada, 2050. godine 574 hiljade, a 2100. godine 437 hiljada stanovnika.
U Srbiji trenutno živi oko 8,85 miliona stanovnika, a narednih decenija očekuje se značajna depopulacija tako da se procjenjuje da će u toj zemlji 2030. godine živjeti 8,28 miliona, 2050. godine 7,33 miliona, a 2100. godine 5,33 miliona stanovnika.
Prema podacima UN-a, u Makedoniji trenutno živi 2,07 miliona stanovnika, a predviđa se da će 2030. godine populacija te balkanske zemlje iznositi 2,078 miliona, 2050. godine 1,93 miliona, a 2100. godine 1,48 miliona.
Broj stanovnika Slovenije trenutno iznosi 2,06 miliona stanovnika, dok iz UN-a predviđaju da će u toj zemlji 2030. godine živjeti 2,05 miliona, 2050. godine 1,94 miliona i 2100. godine 1,69 miliona stanovnika.
Porast broja stanovnika
Prema istraživanju UN-a, u određenim zemljama u svijetu narednih decenija će ipak doći do porasta broja stanovnika. U toj grupi zemalja se nalaze, između ostalih, i Afganistan u kojem će broj stanovnika porasti sa sadašnjih 32,52 miliona na 57,63 miliona 2100. godine.
Također, broj stanovnika će porasti i u Argentini, Australiji, Belgiji, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Iraku, Izraelu, Norveškoj, Saudijskoj Arabiji, Švedskoj i Švicarskoj. Isto tako, broj stanovnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) sa sadašnjih 321,7 miliona porast će na 450,3 miliona.
U izvještaju UN-a se navodi da će broj stanovnika u svijetu sa sadašnjih 7,34 milijardi do 2100. godine porasti na 11,21 milijarde.
Procjenjuje se da će se na afričkom kontinentu broj stanovnika povećati sa 1,18 milijardi, koliko iznosi sada, na 4,38 milijardi 2100. godine. U Aziji će u istom periodu broj stanovnika porasti sa 4,39 na 4,88 milijardi. Na evropskom kontinetu će broj stanovnika sa 738 miliona iz 2015. pasti na 646 miliona 2100. godine. Broj stanovnika Sjeverne Amerike će u istom periodu porasti sa 358 na 500 miliona.
