Ne možemo tako krupne stvari koje su se dešavale na ovim prostorima tek tako "ostaviti iza sebe", ne možemo ne prebrojavati žrtve već moramo uspostaviti principe, započeti dijalog i prevazići ono što se desilo bez toga da stvari minimiziramo, negiramo i odlažemo, kaže muftija sandžački Muamer Zukorlić.

Govoreći o obilježavanju 20. godišnjice genocida u Srebrenici, muftija je gostujući na N1 podsjetio da su, po običaju godišnjice prilika da se ožive sjećanja a normalno je da tada dođe do izraženih emocija. Ipak, kako ističe, suštinske, ozbiljne teme ne bi smjele da budu aktuelne samo na godišnjicu već bi trebalo da budu permanentno prisutne.

“Poznato je da sam ja jedan od prvih Bošnjaka koji je pozvao premijera da dođe u Srebrenicu. Svaki korak koji ide u pravcu pomirenja, dijaloga međusobnog priznanja i svega onog što bi nam pomoglo da prevaziđemo bolne rane iz genocida su dobrodošle. Incident je neprihvatljiv, i ja sam bio među prvima koji ga je osudio. Za hrabre iskorake su potrebni hrabri ljudi a hrabost je rijetka jer nosi velike rizike. Hrabrost premijera je propraćena onim što se desilo. Mimoišlo nas je nešto što bi bilo nesagledivo”, rekao je Zukorlić komentarišući napad na Aleksandra Vučića u Potočarima.

Na pitanje da li, 20 godina nakon ratnih dešavanja, neke događaje treba ostaviti iza sebe on je odgovorio: “Ne možete ostaviti tako krupne stvari iza sebe, ne možete ne prebrojavati žrtve. Treba uspostaviti principe. Jer samo na osnovu principa se proces može odvijati pozitivno dalje. Ne nipošto negiranjem, ne odlaganjem, guranjem pod tepih. Veoma je važno da se okupimo i kažemo da hoćemo razgovor, dijalog, da hoćemo da to prevaziđemo. Ne da odložimo, zaboravimo, minimiziramo.  Zločini su nešto što se mora osuditi, procesuirati, prepustiti pravosudnim i drugim institucijama da se time bavi i biti spreman da se proguta gorka pilula”.

Prema njegovoj ocjeni, odnosi Srba i Bošnjaka u Sandžaku su tradicionalno dobri. “Oni dobiju negativnu dimenziju pod političkim pritiskom. Skoro nikad nismo imali probleme na nivou komšija i ljudi što je značajna vrijednost”.

“Ne možemo staviti u istu ravan odnose u Sandžaku i tamo gdje se desila krv. U BiH je to osjetljivije i mali problemi zatalasaju te odnose”, ocijenio je muftija.

Muftija Zukorlić ističe da svako ko želi dijalog mora da pođe od toga da su Bošnjaci nezaštićen narod. “Osjećaj nesigurnosti je taj koji pokrene događaje u negativnom smjeru. Bošnjaci su nezaštićen narod. BiH je u invalidskim kolicima… ima više činovnika koje ne može da nahrani ni EU a kamoli mala Bosna. Ona treba da štiti Bošnjake koji su vrlo senzibilni i pitaju se ‘šta ako se desi ponovo'”.

Nisam se pokajao što sam podržao Nikolića

Govoreći o političkoj situaciji u Sandžaku, Zukorlić je rekao da je ona sada bolja nego kad je predsjednik Srbije bio Boris Tadić ali da i dalje postoje zamrznuti problemi. “Mi smo u vrijeme Tadića imali permanente stanje obračuna sa Žandarmerijom, obračuna sa legitimnim institucijama. Sada nakon dolaska ove vlasti nemamo direktne udare ali imamo naslijeđene probleme. Srpska vlast je htjela da napravi srpsku islamsku zajednicu.”

On ističe i da se nije pokajao što je na predsjedničkim izborima podržao Tomislava Nikolića. “Draže mi je komunicirati sa iskrenim četnicima nego sa neiskrenim demokratama”.

Komentarišući bliskost sa politikom, Zukorlić je istakao da se, za vrijeme Tadića, njihov glas nije mogao čuti osim posredstvom mikrofona politike. “Problem koji se proizvede u politici ne može se rješavati van politike”.

Muftija se ne slaže sa ocjenom da ima previše bošnjačkih partija u Srbiji. “Sandžaklije su poznate po liderskom genu i to utiče da svako želi da se oproba. Ne vidim ništa strašno u tome, nije to problem u Sandžaku”, kaže on ističući da je neophodno svim strankama dati mogućnost da učestvuju u političkoj trci i istovremeno ocjenjujući da nije u redu to što zvanični Beograd godinama unazad kao ministra drži Rasima Ljajića.

Frustracija i manipulacija dovele do formiranja ISIS-a

Govoreći o takozvanoj Islamskoj državi, muftija sandžački navodi da se ta količina nasilja ne može posmatrati i navodi da je do formiranja toga došlo iz dva razloga: frustracija i manipulacija. “Frustracija je temelj na kome se sije regrutacija nasilja. Ona može biti i vjerska i ekonomska i politička”.

Prema njegovim riječima, u javnosti se Sandžak spominje kao mjesto na kojem se regrutuju borci ISIS-a i to je logično jer se radi o prostoru na kojem žive muslimani. Ipak, kako navodi, pitanje je zašto i kako je neko uspijevao da regrutuje te ljude a loša ekonomska situacija je pogodovala odlasku tih ljudi. “Vlast je najodgovornija jer jedina ima mogućnost da reaguje”.

Muftija podsjeća i da je više puta ponovio da sve što je rigidno i što poziva nasilju ne pripada islamu. “Kada ne dopustite umjerenim muslimanima da ostvaruju svoju vjeru i identitet otvarate prostor ekstremnim”, rekao je Zukorlić komentarišići situaciju u selu Donja Maoča u kojem se često postavljaju zastave ISIS-a.

“Nipošto se ne možemo baviti posljedicama, mora se ići ka uzrocima. Prije ISIS-a smo imali tendencioznu pojavu da se sve što uradi jedan musliman prišije vjeri!”.

Odluka SANU nema naučnu težinu

Komentarišući odluku Odbora za standardizaciju jezika da bošnjački jezik ne postoji on je rekao da mu je žao što je SANU dala sebi za pravo da se “tako sroza” i da ta odluka nema naučnu težinu. “Ono što izaziva ružan osjećaj da srpska elita, kroz SANU, ne korespondira sa pozivom premijera na dijalog. On je napravio iskorak ali ako ga ne otprate elite to može da ostane na nivou verbalnog poziva”.

On ukazuje da je pitanje jezika i političko i lingvističko i dodaje da se prvi rječnik bosansko-turski pojavio 200 godina prije srpskog.

Muftija takođe, upozorava na raskorak između Ustava Srbije i odluke SANU. “Bošnjaci moraju biti strpljivi i odlučni ali odgovornost za njihov položaj snosi država”. Kako navodi, položaj Bošnjaka u Srbiji je loš a ove akcije to potvrđuju.

“Nadam se da će najave i obećanja Vučića neće propasti ali neće mu biti lako. Ako Vučić ostane dosljedan ovom kursu koji najavljuje, imaće našu ruku. Dijalog mora dovesti do dogovora koji je nužan za stabilnost regiona”.