Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da je uvjerena da će najnoviji sporazumi u dijalogu sa Prištinom dati "važan impuls napretku Srbije u evropskim integracijama", a premijer Srbije Aleksandar Vučić izrazio je nadu da će poglavlja biti otvorena još u toku ove godine.
Njemačka kancelarka je istakla da je najnovjim sporazumima napravljen suštinski napredak, čime je stvorena situacija koja značajno doprinosi miru na zapadnom Balkanu.
“To su hrabre odluke koje su donijete od strane Prištine, ali posebno od strane Beograda”, istakla je ona.
“Vjerujem da će ti rezultati dati važan impuls napretku Sbrije u EU”, istakla je ona.
Ona je izrazila zadovoljstvo što posle kratkog vremena ima ponovo priliku da razgovara sa Vučićem, koji je, kako je dodala, doputovao u Berlin da bi Bundestagu, to jest pred Odborom za EU, govorio o rezultatima reformi koje je preduzela njegova vlada.
Srbija suočena sa talasom izbeglica
Merkel je podvukla da je Srbija suočena sa velikim izazovom talasom izbeglica.
“Srbiju, iako nije članica EU, ali je činjenica da izbjeglice u tu zemlju dolaze iz jedne države članice, i potom ponovo ulaze na tlo EU, posebno pogađa ovaj problem”, rekla je Merkel.
Ona je dodala da, imajući u vidu probleme Srbije, mora prijateljski razgovarati sa srpskim premijerom o zajedničkom djelovanju.
Što se tiče lažnih azilanata iz regiona zapadnog Balkana, Merkelova je kazala da postoji saglasnost sa Srbijom da je ona, kao zemlja kandidat, bezbjedna država i da njeni građani nemaju pravo na azil, ali i da će se činiti sve da mladima u Srbiji bude data perspektiva.
Kada je riječ o lažnim azilantima, Vučić je rekao da je Srbija saglasna sa programom njemačke kancelarke koji je najavljen, a koji predviđa smanjenje finansijske pomoći podnosiocima molbi za dobijanje azila.
S tim u vezi je najavio da će Srbija donijeti zakon da oni koji traže azil, a ne dobiju ga, jer su lažni azilanti, neće moći da očekuju socijalnu pomoć u našoj zemlji. To će, prema njegovim riječima, drastično smanjiti broj azilanata iz Srbije.
U vezi izbjegličke krize Vučić je ocijenio da je to najteže pitanje za cijelu Evropu, koje nije lako ni za Srbiju. On je ukazao da postoje ekonomske izbjeglice, a to su lica iz Pakistana i Afganistana, i izbjeglice koje bježe od rata u Siriji i Iraku, koji čine 70 odsto izbjeglica u Srbiji. Srbija se, kako je podvukao, ponašala odgovorno i evropski.
Iako nije prva zemlja na čije tlo su kročili u Evropi Srbija je prva koja je registrovala i pružila medicinsku pomoć izbjeglicama, kao i medicinsku intervenciju onima kojima je bila potrebna. Srbija je, kako je naglasio, zemlja koja čeka konačan odgovor EU.
“Za nas to nije problem Njemačke, ili bilo koje pojedinačne zemlje ili EU, već cele Evrope. Mi smo spremni da sarađujemo sa svim zemljama EU i da svoj dio odgovornosti ponesemo po tom pitanju”, kazao je Vučić izrazivši uverenje da će Srbija biti zemlja pružiti ozbiljnu pomoć EU.
