Formalnom odlukom Slovenije da od ponoći počne da primjenjuje novi režim ulaska u Šengensku zonu, odnosno, da ponovo uspostavi šengenska pravila, balkanska ruta praktično je prestala da postoji. Ljubljana više ne dozvoljava ulaz bez validnog pasoša sa šengenskom vizom, a njen primjer slijedile su i Hrvatska, Srbija i Makedonija.

Slovenija, čija je istočna granica spoljna granica šengenske zone na balkanskoj ruti, obećava da će učiniti sve da spriječi ilegalnu migraciju. Zvanična Budimpešta je, sa druge strane, zbog novih okolnosti uvela kriznu situaciju i poslala dodatne snage na granicu sa Srbijom.

Dok zatvaranje rute organizacije za zaštitu ljudskih prava vide kao šamar tražiocima azila i onima koji bježe od terora, zemlje koje se na ruti nalaze obećavaju punu primjenu šengenskog režima i zaustavljanje ilegalnih migracija.

“To praktično znači da na balkanskoj ruti više neće biti migranata, osim krijumčara koji će pokušati ilegalno da prevedu ljude preko granica. Za Sloveniju to znači puna implementacija Šengena i kao zemlja koja štiti svoje granice mi smo u obavezi da omogućimo ulazak na teritoriju Evropske unije samo onim osobama koje imaju legalna dokumenta“, navodi premijer Slovenije Miro Cerar.

Hrvatski premijer kaže da su Hrvatska, Slovenija i Austrija imale za cilj da pripreme dokument zatvaranja balkanske rute.

“Ilegalni migranti više neće prolaziti ovom rutom. Juče ste čuli da je Slovenija aktivirala šengenska pravila i šta to znači. To u principu znači da ukoliko neko ne traži azil, tu neće proći kroz Sloveniju, što je stvorilo domino efekt. Mi smo isto to aktivirali”, objašnjava premijer Hrvatske Tihomir Orešković.

Mađarska neće podizati ogradu sa Rumunijom, ali je poslala dodatne vojne i policijske patrole na granicu sa Hrvatskom i Srbijom.

“Ne znamo kakve reakcije ćemo imati od tih izbjeglica i ilegalnih migranata koji su već u susjednim zemljama. Zato je Vlada odlučila da se pripremi za tu situaciju i Mađarska će pojačati zaštitu svojih granica i uzbog migracija proglašavamo kriznu situaciju u čitavoj zemlji”, rekao je ministar unutrašnjih poslova Mađarske Šandor Pinter.

Turska smatra da se na ovaj način kontroliše ilegalna migracija, ali da posao tek čeka i Evropsku uniju i Tursku.

“Mi želimo da sarađujemo sa visokim komesarom Ujedinjenih nacija za izbjeglice. I naravno, ne možemo ljude na silu poslati natrag u rat i teror”, smatra ministar vanjskih poslova Turske Mevlut Čavušoglu

Dva dana bilo je potrebno liderima Evrope i Turske da usaglase rješenje čija je primjena odmah počela, dok su prethodni pokušaji dogovora oko kvota izbjeglica koje bi zemlje unije trebalo da prihvate bila uglavnom neodrživa.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.