Banka iz Srbije izvlači novac u inostranstvo? Zatražena hitna reakcija NBS-a, novac se navodno prebacuje u Moskvu i Skoplje

Advokat Ivan Ninić objavio je da je Narodnoj banci Srbije (NBS) podnio predstavku i zatražio hitan vanredni nadzor nad poslovanjem jedne banke u Beogradu zbog sumnje da je, neposredno nakon izbora u Srbiji, započelo intenzivno prebacivanje novca u inostranstvo. Prema njegovim navodima, novac se prebacuje na račune u Moskvi i Skoplju, a posebno je upozorio na moguću ugroženost depozita javnih preduzeća, ustanova i državnih institucija.

"Insajder iz srca sistema mi javlja: Jedna BANKA je juče krenula sa prebacivanjem novca napolje, obavestio sam NBS jutros o tome i zatražio HITAN NADZOR, da ne bi deponenti iz JAVNOG sektora ostali praznih računa. Ovo smatram činom patriotizma i mojom građanskom obavezom", objavio je Ninić.

Uz objavu je priložio i dijelove predstavke upućene Sektoru za kontrolu poslovanja banaka Narodne banke Srbije, u kojoj traži hitno pokretanje postupka vanredne kontrole zbog, kako navodi, ugrožavanja likvidnosti i sigurnosti depozita javnog sektora.

Novac se navodno prebacuje u Moskvu i Skoplje

U dokumentu koji je objavio Ninić navodi se da je, prema operativnim saznanjima kojima raspolaže, neposredno nakon održavanja izbora u Srbiji, počevši od 26. oktobra 2026. godine, iz jedne banke u Beogradu započeo proces intenzivnog i ubrzanog transferisanja novčanih sredstava prema inostranstvu.

Prema tim navodima, sredstva se prebacuju na račune i pravna lica u Moskvi, u Ruskoj Federaciji, i Skoplju, u Sjevernoj Makedoniji, gdje banka, odnosno s njom povezana lica, posjeduju vlasničke udjele u bankarskom sektoru i sektoru osiguranja.

Identitet banke u objavljenim dijelovima dokumenta nije otkriven.

Ninić upozorava da bi ovakav odliv kapitala mogao ugroziti likvidnost banke i sigurnost depozita.

Među najvećim deponentima javna preduzeća i državne institucije

Posebnu zabrinutost, prema navodima iz predstavke, izaziva činjenica da se među najvećim deponentima banke nalaze subjekti iz javnog sektora.

"Među najvećim deponentima ove banke nalaze se subjekti iz javnog sektora – javna preduzeća, ustanove i državne institucije čiji je osnivač Republika Srbija", navedeno je u dokumentu.

Ninić u predstavci povezuje vrijeme i intenzitet navodnih transakcija sa završetkom izbornog procesa i promjenom političkih okolnosti u Srbiji.

Kako tvrdi, to ukazuje na moguće svjesno pražnjenje kapitala banke od struktura koje je kontrolišu, a koje se, prema njegovim riječima, u javnosti povezuju s porodičnim i interesnim krugovima dosadašnje vlasti.

Od Narodne banke Srbije zatražene hitne mjere

Pozivajući se na Zakon o Narodnoj banci Srbije i odredbe Zakona o bankama, Ninić je zatražio da NBS bez odlaganja preduzme mjere iz svoje nadležnosti.

U predstavci zahtijeva pokretanje vanredne terenske kontrole poslovanja banke kako bi se utvrdili obim, osnov i zakonitost svih deviznih i dinarskih transfera izvršenih prema inostranstvu u proteklom periodu.

Također traži izricanje privremene mjere zabrane ili ograničenja raspolaganja sredstvima i obavljanja transakcija prema povezanim licima u inostranstvu, kako bi se spriječio daljnji odliv kapitala do okončanja kontrole.

Treći zahtjev odnosi se na nalaganje mjera za održavanje likvidnosti i zaštitu depozita pravnih i fizičkih lica, s posebnim naglaskom na sredstva javnih preduzeća i ustanova.

Ninić smatra da je hitna reakcija Narodne banke Srbije neophodna kako bi se spriječile moguće posljedice po deponente i stabilnost finansijskog sistema.