Prema najnovijim anketama, 66 posto Srba smatra da je Zapad krivac za rat u Ukrajini, a ne Rusija

Nije prošlo ni mjesec dana otkad je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao kako je “gnusna laž” da Srbija prodaje oružje Ukrajini (“niti jedan komad oružja ni streljiva nismo prodali ni Rusiji, ni Ukrajini”), a sada su američki tajni vojni dokumenti koji su iscurili u javnost, kako prenosi Reuters, potvrdili da je priča dijametralno suprotna. (Srbijanski ministar odbrane Miloš Vučević nazvao je danas “lažima” informacije da Srbija šalje oružje Ukrajini, što je objavio Reuters pozivajući se na tvrdnje iz navodnih dokumenata koji su procurili u Washingtonu.)

Prema tom “hakiranom” tajnom dokumentu, Srbija je među 38 europskih država koje su pristale ili su već poslale naoružanje Ukrajini i imaju namjeru to činiti i ubuduće, odnosno, kako stoji u dokumentu, “Srbija ima političku volju i vojnu sposobnost da i opskrbljuje Ukrajinu oružjem”. U svemu tome dodatno je intrigantno da je Srbija istodobno jedina europska država koja nije uvela sankcije Rusiji i izigrava “neutralnost u sukobu”, iako je glasovala za sve tri UN-ove rezolucije u kojima se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu.

Prema najnovijim anketama, više od 66 posto Srba smatra da je za rat kriv Zapad, a ne Rusija. Vučić je nedavno izjavio kako ne zna “koliko će se još moći odupirati da ne uvede sankcije” i opravdava se da se gotovo 72 posto Srba protivi tome.

Doduše, nedavno se ministar gospodarstva Rade Basta prvo zauzeo za sankcije jer neuvođenje, kako je rekao, “šteti srpskoj privredi”, da bi potom povukao taj svoj zahtjev. Pokazalo se da je to učinio po Vučićevu nalogu kako bi se osjetilo bilo javnosti, ali i pokazalo da u njegovu okruženju vladaju “različita mišljenja”. Aleksandar Vučić nedavno je izjavio da će se rat u Ukrajini “pretvoriti u rovovski” te da “u njemu nema pobjednika”.

No, podsjetimo da je prije mjesec dana procurila vijest da je Srbija, preko Turske, isporučila Ukrajini vojnu opremu i streljivo iz najveće srpske tvornice oružje Krušik iz Valjeva. Tada je Moskva službeno zatražila da se Beograd očituje o tim isporukama.

Kako smo rekli, Vučić je sve odbacio, a i iz Krušika su to nazvali “notornom laži”. Isto tako, valja podsjetiti da se sredinom prošle godine u Grčkoj srušio vojni zrakoplov koji je prevozio oružje iz Srbije za Ukrajinu. No, to nije sve.

Kako piše moskovski dnevni list Komersant, na jugu Srbije će se u junu ove godine održati dvosedmične vojne vježbe NATO-a i srpske vojske pod nazivom “Platinasti vuk” (Platinum Wolf). To je potvrdilo srbijansko Ministarstvo obrane, srbijanska vlada je to potvrdila još početkommarta, ali to nije “pušteno” u javnost. U Moskvi nisu krili svoje razočaranje tom odlukom, ali su kratko poručili da će “svakako pozorno pratiti što se događa na toj vježbi” te procijeniti daljnju Vučićevu lojalnost.

Komersant ipak napominje da je Aleksandar Vučić nakon početka “specijalne vojne operacije” najavio kako “zamrzava sve svoje aktivnosti i s NATO-om i s Rusijom”, a sada su i to porekli. No, krajem, marta je specijalni savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet na svom Twitteru posebno pohvalio predsjednika Vučića za “obnovu vojnih odnosa sa SAD-om i sudjelovanje srpske vojske u zajedničkim obrambenim manevrima”.

Ruski mediji napominju da je u februaru  u SAD-u boravio načelnik Glavnog stožera srpske vojske general Milan Mojsilović, o čemu srpski prorežimski mediji nisu previše izvještavali. Nedavna istraživanja pokazuju da je gotovo 80 posto Srba protiv članstva Srbije u NATO-u.

U Kremlju su naćulili uši i još pokazuju određenu dozu razumijevanja jer je, kako kaže Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov, “Srbija pod neviđenim pritiscima Zapada”, ali istaknuo je da “mi pažljivo pratimo i proučavamo situaciju”.

I američki stručnjak za Balkan Janusz Bugajski kaže da dokument, ako je autentičan, “pokazuje ili Vučićevu dvoličnost prema Rusiji ili je doista pod velikim pritiskom Washingtona”.

Prema nekim “dojavama” iz Beograda, Vučić, kojeg stalno ionako optužuju da sjedi na dvije stolice, pokušava ovakvom politikom iskamčiti od SAD-a neke ustupke oko Kosova, poput osnivanja tzv. Zajednice srpskih općina, kako bi to svojoj javnosti predstavio kao svojevrsnu pobjedu nad Albinom Kurtijem. Istodobno nastoji održati dobre odnose s Rusijom za koju smatra, zbog prava veta u Vijeću sigurnosti, da mu može biti od koristi u otezanju oko Kosova.