Golob: Niko nema pravo podrediti Sloveniju drugoj državi

Povod je vanjska politika. Evropa je, rekao je Golob, prije nekoliko sedmica uspjela postići jedinstvo da osudi nasilje na Zapadnoj obali, "a Slovenija je zaustavila zajedničku izjavu".

"To je najveća moguća sramota. To nije naša politika. Ta politika mora dobiti jasno ne. Zato smo uložili prijedlog ustavne optužbe protiv premijera Janeza Janše", poručio je pred članovima i simpatizerima najveće opozicione stranke.

Svoboda je ustavnu optužbu – pravno-politički postupak kojim se utvrđuje odgovornost najviših funkcionera za teška kršenja ustava ili zakona – najavila 9. septembra, na dan službene posjete izraelskog ministra vanjskih poslova Gideona Saara Ljubljani i otvaranja izraelske ambasade u Sloveniji.

Janši opozicija zamjera blokiranje evropske rezolucije o izraelskim naseljima na Zapadnoj obali, "servilnu politiku prema Izraelu" i to što je vlada ukinula sankcije Izraelu koje je uvela prethodna, Golobova ministarska ekipa. Golobova vlada bila je među najglasnijim liberalnim glasovima u EU, priznala je Palestinu 2024. i uvela nacionalne sankcije Izraelu – politiku koju je Janšina koalicija, formirana nakon tijesnih martovskih izbora, brzo preokrenula.

Drugi dio govora bio je socijalni. Golob je podsjetio na energetsku krizu prije četiri godine i na to kako je njegova tadašnja vlada na nju odgovorila: "Ekipa koja je pomogla prije četiri godine spremna je i danas." Izdvojio je prijedlog zakona o privremenom ograničenju marži naftnim trgovcima, koji su uložili poslanici Svobode i o kojem će Državni zbor raspravljati sljedeće sedmice – u trenutku kada je dizel u Sloveniji prvi put u historiji premašio dva eura po litru, a benzin i lož-ulje takođe dosegli rekorde. Vlada se zasad brani snižavanjem trošarina i izbacivanjem dažbina iz formule cijena, ali ne i ograničenjem marži.

Treća poruka bila je mobilizacijska. Golob je pristalice pozvao na referendume 11. oktobra, "na kojima neka se izjasne protiv prevaranata, lažljivaca, varalica i izdajnika", i zahvalio svima koji su prikupili potpise za referendum "protiv raspada države". Toga dana slovenski birači dobit će četiri glasačka listića: zakonodavni referendum o izmjenama Zakona o parlamentarnoj istrazi, te tri savjetodavna – o uslovljavanju socijalne pomoći društveno korisnim radom, o biračkom pravu stranaca na lokalnim izborima i o ukidanju obaveznog plaćanja RTV-doprinosa. Prijevremeno glasanje traje od 6. do 8. oktobra, a u inostranstvu će biti otvoreno 30 birališta. Paralelno, Savez slobodnih sindikata Slovenije do 5. oktobra prikuplja 40.000 ovjerenih potpisa za naknadni referendum o Zakonu o interventnim mjerama za razvoj Slovenije, koji sindikati nazivaju "putem u novo stezanje kaiša" – rezove u plate, penzije, zdravstvo i javne usluge. Ustavni sud je u augustu potvrdio da je taj referendum dopušten, poništivši odluku Državnog zbora kojom je bio spriječen.

Vladajuća koalicija, s druge strane, birače poziva da 11. oktobra podrže sva četiri prijedloga, a Janša je u istoj sedmici u New Yorku, na marginama Generalne skupštine UN-a, promovisao novi kurs vanjske politike. Za regiju je slovenska jesen važna iz dva razloga: Ljubljana je dosad bila najglasniji zagovornik palestinskog pitanja u EU i ključni partner BiH na putu ka Uniji, a njen zaokret prema Izraelu i unutrašnji sukob oko socijalne države mijenjaju i to kako će se Slovenija ponašati u Briselu.