Sudbinu zemalja određuju strateške odluke i dugoročni planovi. Hrvatska je 2022. u tom pogledu napravila velike iskorake i tako nastavila svoj put prema institucionalnom, geopolitičkom i ekonomskom sjedinjavanju s demokratskim razvijenim svijetom.

Iako su unutrašnji problemi neriješeni, a 2022. je bila puna starih boljki Hrvatske vezanih za korupciju, nesposobnost državnih institucija, odbijanje promjena i općenito zadržavanje status quo, na strateškom i vanjskopolitičkom planu su se stvari odvijale relativno dobro.

Ulazak u eurozonu

Najveća promjena je ulazak Hrvatske u eurozonu. Konačna odluka o pristupanju donesena je 12. srpnja na sastanku Vijeća za ekonomske i financijske poslove EU (Ecofin). Tom odlukom odlučeno je da Hrvatska uvodi euro 1. siječnja 2023., a tečaj konverzija kuna u eure je određen po tečaju 7.53450 kuna za jedan euro.

Eurozona je jedinstvena monetarna unija zemalja koje ukupno broje više od 340 milijuna stanovnika, a Hrvatska će biti dvadeseta. Hrvatska nacionalna banka (HNB) dolazi pod kapu Europske središnje banke (ESB), a guverner HNB-a Boris Vujčić će sjediti u Upravnom vijeću ESB-a zajedno s ostalim guvernerima nacionalnih središnjih banaka.

Time će i Hrvatska sudjelovati u oblikovanju monetarne politike za europodručje, što uključuje donošenje odluka o monetarnim ciljevima, kretanju referentne kamatne stope i ostalim stvarima kojima ESB vodi monetarnu politiku u eurozoni.

To ipak ne znači da će glas Hrvatske imati jednaku težinu kao npr. Njemačke, ali će sudjelovati u donošenju odluka. Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska i Nizozemska imaju četiri glasa, zbog same činjenice da njihova gospodarstva predstavljaju najveći dio eurozone.

Ostalih 15 država, tj. 16 od 1.1.2023. i ulaska Hrvatske, imaju jedan glas. Guverneri nacionalnih središnjih banaka se u korištenju glasačkim pravom smjenjuju mjesečnom rotacijom. To osigurava da ni jedna zemlja ne može preuzeti svu moć i kontrolu nad donošenjem odluka.

Hrvatska je već i prije nego što je formalno postala dio eurozone imala koristi od priključivanja. Ulaskom u eurozonu financijska stabilnost Hrvatske postaje osigurana cijelom eurozonom, tj. Europskom središnjom bankom. Zbog toga se država može jeftinije zaduživati.

Prinos na obveznicu Hrvatske je većinu 2022. bio manji od prinosa na obveznice Mađarske, Češke, Rumunjske i Poljske. Obveznice su glavni instrument kojim se države zadužuju, a prinos na njih je cijena zaduživanja.

Na dan 30. prosinca je prinos na desetogodišnju obveznicu Hrvatske bio 3.7 posto, Mađarske 9.3 posto, Rumunjske 8.3 posto, Poljske 6.8 posto, a Češke 5 posto. Radi se o zemljama koje su manje zadužene od Hrvatske, ali ne ulaze u eurozonu.

Šengenski prostor, Hrvatska se uključuje krugu elitnih zemalja Europe

U istom trenutku Hrvatska ulazi u šengenski prostor, kao 27. država. Europska komisija je još 2019. potvrdila spremnost Hrvatske na ulazak u Schengen, Vijeće Europske unije je 29. lipnja 2022. pokrenulo postupak donošenja odluka o primanju Hrvatske predloživši da se od prvog dana 2023. ukinu sve granične kontrole na granicama ostalih članica EU s Hrvatskom (u zračnim lukama od 26. ožujka).

Opširnije na portalu Index.