Izjave novoizabranog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da odluka o priznavanju nezavisnosti Kosova od strane Crne Gore neće biti povučena, kao i da će sankcije Rusiji biti pooštrene, izazvale su pravu pometnju među onima koji su čvrsto vjerovali da pobjeda zamjenika predsjednika pokreta Evropa sad znači i pobjedu Srba u Crnoj Gori nad Milom Đukanovićem. Zbog toga je sada centralno pitanje u srpskoj, ali i crnogorskoj javnosti - da li će doći do narušavanja odnosa na relaciji Beograd-Podgorica, ali i razdora između Milatovića i prosrpski orijentisanih partija koje su ga podržale u drugom krugu predsjedničkih izbora u Crnoj Gori, imajući u vidu da su procrnogorske struje ranije otvoreno stale iza njegovog protivkandidata Mila Đukanovića.

Pitanje Kosova

Naime, Milatović je tokom intervjua za TV Nova S govorio o ključnim temama koje se tiču čitavog regiona, uključujući i pitanje Kosova. Tom prilikom je istakao Crna Gora svoj spoljnopolitički kurs neće mijenjati i tako izazvao u jednu ruku čuđenje, pa i gnjev prosrpskih opcija i glasača u Crnoj Gori.

„Nije realno da se očekuje otpriznavanje Kosova i to je stvar koja je vrlo jasna. Podržavamo sve što se dogovore Beograd i Priština, i smatram da bi normalizacija odnosa Beograda i Prištine bila značajna za sve zemlje u regionu. U tom smislu Crna Gora želi da bude jedan dobar susjed, koji će negdje promovisati dobrosusjedske odnose“, rekao je Milatović.

Iako su izjave Milatovića za analitičare očekivane, izazvale su revolt među onima koji su smatrali da je on „srpska opcija“ u Crnoj Gori, nasuprot Đukanovića. Prema mišljenju političkog analitičara iz Beograda Cvijetina Milivojevića, to nije neuobičajeno jer je upravo stav – ili si sa nama, ili protiv nas – tipičan za ovo podneblje. Apsurd toga je, prema njegovim rječima, Milatović najbolje objasnio ličnim primjerom.

„Jedni smatraju da je on neprijatelj Srbije, a drugi da je velikosrbin. Istina je baš u Milatovićevoj izjavi u kojoj je situaciju objasnio na ličnom primjeru. Naime, kazao je da je on glasao za nezavisnu Crnu Goru, dok je njegov otac glasao za to da Crna Gora i Srbija opstanu zajedno. I to je taj problem identiteta u Crnoj Gori. Ne vjerujem da je on neprijatelj svom ocu, niti da je njegov otac neprijatelj njemu“, smatra Milivojević.

Udarac ili iskrenost?

Željko Ivanović, jedan od osnivača podgoričkih „Vijesti“ kaže za Novu da je izjava novoizabranog predsjednika Crne Gore zapravo prijateljska, dobronamkerna i iskrena.

Istovremeno, Milivojević ističe da se na Milatovićevom mjestu ovim pitanjem ne bi intenzivno bavili ni predstavnici prosrpskih stranaka.

“Potpuno sam siguran da i da je za predsjednika izabran Andrija Mandić, koji važi za jednog od čelnika prosrpske opcije, ne bi se zalijetao sa otpriznavanjem Kosova. Prosto, to nije moguće u ovoj raspodjeli snaga, jer će buduću vladu Crne Gore vjerovatno činiti uslovno rečeno i procrnogorske i prosrpske stranke. Kao što su i dosadašnje dvije vlade od 2020. godine otprilike činile te vrste koalicija. I u sadašnjoj tehničkoj vladi Dritana Abazovića imate i srpsku komponentu koju čini Socijalistička narodna partija (SNP)- stranka koja ima potpredsednika vlade Vladimira Jokovića. I prethodna vlada Zdravka Krivokapića je bila neka vrsta kompromisa između suverenističke crnogorske opcije i onih stranaka koje nisu bile za otcepljenje Crne Gore. Treba napomenuti da i oni ne misle da Crna Gora sad treba na silu da se ujedinjuje sa Srbijom“, kazao je.

Mogu li odnosi biti lošiji?

„Crna Gora se istinski kreće ka Briselu, i zbog toga ću ga prvo posjetiti. Istovremeno, želim najbolje moguće odnose sa Srbijom i dok sam bio ministar ekonomskog razvoja, to sam uvijek stavljao u fokus. Srbija je najveća zemlja Zapadnog Balkana, i potpuno je prirodno da će i moja posjeta Srbiji i nakon poziva Vučića, uslijediti“. istakao je Milatović.

Prema mišljenju Ivanovića, bilateralni odnosi između Srbije i Crne Gore se neće pogoršati – jer kako kaže, ne mogu biti gori nego što su sada.

Naposletku, Milatovićevi stavovi kose se sa stavovima Beograda i po pitanju uvođenja sankcija Rusiji. Naime, Srbija je jedna od rijetkih zemalja koja nije uradila ništa po ovom pitanju, dok je Crna Gora uvela sankcije Rusiji zbog njene agresije na Ukrajinu još na samom početku rata – 8. aprila prošle godine.

Novi predsjednik će ostati doslijedan ovom narativu i, kako je naveo, nastaviti da se drži političkog kursa koji zvanični Brisel ima prema Rusiji povodom rata u Ukrajini.

„Punopravna politika Evropske unije (EU) je ona koju Crna Gora treba da vodi u budućnosti, a posebno je važna sada kada je u pitanju ruska agresija na Ukrajinu. Ne postoji niko u Evropi, a u Crnoj Gori očigledno, ko može da podrži invaziju jedne zemlje na drugu suverenu zemlju“, naveo je Milatović.

Medojević: Milatović izneverio volju birača