Da li je pred nama pakleno ljeto, da li će suše i tornada postati naša realnost i da li se zaista zagrijavamo brže od ostatka svijeta – to za Nova.rs priča klimatolog Vladimir Đurđević.
Protekli februar u regiji bio je najtopliji u historiji mjerenja i najsušniji u posljednje 74 godine, podaci su hidrometeoroloških zavoda. Tome su doprinijeli vremenski sistemi koji su donosili topao vazduh sa juga i podizali temperaturu, pa je februar bio čak 6,3 stepena topliji u odnosu na referentni period od 1991. do 2020. godine. Najveće odstupanje od normale zabilježeno je u Kikindi i Beogradu, gdje je bilo 7,4 stepena toplije.
I čemu onda možemo da se nadamo kad je u pitanju ljeto pred nama? O tome smo razgovarali sa klimatologom Vladimirom Đurđevićem i ukratko – ono što nam je kazao ne djeluje nimalo prijatno.
Zagrijavamo se brže od ostatka svijeta
Poslije ovako toplog februara i početka proljeća pojedini već najavljuju da je pred nama pakleno ljeto, a sagovornik Nova.rs otkriva koliko je u tome istine.
„Kod nas su ljeta postala značajno toplija nego što su bila prije 30, 40 godina. Mi kao region jugoistočne Evrope imamo rekordno visok porast ljetnjih temperatura zbog globalnog zagrijavanja i našeg geografskog položaja i premještanja vazdušnih masa. Mi smo globalni rekorderi i za svako ljeto koje je pred nama, pa i ovo sada, ogromne su šanse da bude toplije od onoga na šta smo navikli u prethodnim decenijama. Šanse da će ovo ljeto biti značajno toplije su 70 posto”.
Toplotni talasi više puta tokom ljeta
Dakle, niz izuzetno toplih ljeta se nastavlja. A to znaći i toplotne talase – vrele dane kojima kao da nema kraja i kad se sve oko nas usija.
Iako za sada ne možemo precizno da kažemo koliko ćemo imati vrelih dana i tropskih noći, kada se teško spava jer temperatura ne ide ispod dvadesetak stepeni, nema sumnje da će biti toplotnih talasa, i to više.
„Ranije se dešavao po jedan toplotni talas godišnje, a dešavalo se i da prođe dvije, tri godine bez ijednog talasa. A posljednjih desetak godina kod nas svake godine ima između dva i četiri toplotna talasa. Vrlo je moguće da i ovog ljeta bude desetak dana vreo talas, pa dva dana pauza, pa onda opet desetak dana vrelo”.
Sagovornik portala Nova.rs kaže da je klima u regiji toliko promijenjena da jednostavno više ne možemo da očekujemo svježe ljeto.
“Pitanje je samo da li će da bude mnogo toplo ili pretoplo”, navodi Đurđević.
Također, tu je i vlaga koja povremeno sve učini još gorim.
„Kada je temeperatura napolju oko 36 stepeni, što je blizu temperature našeg organizma, i kad je relativna vlaga preko 60 posto, tada je tijelu vrlo teško da se rashladi i takvi dani su nam posebno teški, još više smo umorni i pod većim pritiskom.
Tornada i pijavice – nije više pitanje da li ćemo ih vidjeti nego kada
Ogromne vrućine nisu jedino na šta treba da se spremimo. Osim jakih suša, poplave i oluje, pijavice i tornada koje smo ranije viđali uglavnom samo u vijestima iz Amerike, nažalost, lako mogu da postanu naša realnost.
„Kad je vazduh topliji, u njega može da se smjesti više vodene pare. A danas je kod nas vazduh topliji za jedan stepen nego što je bio prije desetak godina i zato u atmosferi u prosjeku ima sedam posto više vodene pare. Svaka vrsta olujnog vremena svoju snagu crpi iz te vodene pare. Vodena para je za oblak isto što i gorivo za automobil. Što je vazduh bogatiji tom parom, oluja može da bude snažnija, da proizvode više padavina, jače vjetrove, da ostane duže u atmosferi. A pošto je kod nas sada toliko te vodene pare, svaka oluja koja nam se desi može da bude razornija od onoga na šta smo navikli. I za ovo ljeto i svako naredno postoji rizik da se desi oluja kakvu prije toga nismo vidjeli. Postoji rizik da se pojavi tornado koji je znatno ozbiljniji od onoga što smo do sada vidjeli. Nije pitanje više da li ćemo tako nešto vidjeti nego kada ćemo vidjeti“, kaže Vladimir Đurđević, klimatolog.
Stoga od hidrometeoroloških zavoda sve češće dobijamo hitna upozorenja, posebno ljeti kada se približavaju opasni zloslutni oblaci. Međutim, mnogi te najave ignorišu, pa nije rijetka scena da pola Beograda bude pod crnim oblakom, a ljudi se i dalje kupaju na Adi Ciganliji, navodi Nova.rs. Vladimir Đurđević kaže da ljudi treba da budu oprezni, ali da bi bilo dobro i da imamo bolji sistem obavještavanja javnosti o eventualnim nepogodama.
Problem toplotnih ostrva i drveća u gradovima
Svaki već grad, posebno Beograd, jeste toplotno ostrvo, kaže on, znatno toplije od ostatka zemlje.
„Zavisi od grada do grada gdje se to osjeća u većoj mjeri, ali svaka urbanizovana zona gdje dominira beton je vruća zona. To su lokacije gdje su temperature veće nego u dijelovima gdje je visoko zelenilo. Trava i žbunje ne znače mnogo, već je neophodno visoko drveće. Suština je da postoji što veći prostor između objekata i visoko zelenilo da bi ta vrućina bila manja. Zato je vrlo važno da se u centru grada ne uklanja to visoko rastinje. Ono je od vitalnog značaja da temperature u gradovima budu pristojne i u toku dana i u toku noći.“
Ključ – Pariski sporazum
A da bi se situacija iole promenila nabolje, tj. da bismo makar zaustavili sve gore klimatske pojave, cijeli svijet mora da shvati važnost Pariskog sporazuma o ublažavanju klimatskih promjena.
„Mi ne možemo da očekujemo da ćemo se vratiti na klimu iz prošlosti, znamo sigurno da će klima postati još ekstremnija u budućnosti, ali je pitanje da li ćemo da se zaustavimo na tom dodatnom pojačavanju ekstrema ili ćemo da nastavimo da mijenjamo klimu i da viđamo pojave koje su bile nezamislive”, upozorava klimatolog.
Ključni potezi koji mogu nešto da promjene moraju da budu na globalnom nivou, ali i kao pojedinci ne moramo da sjedimo skrštenih ruku.
„Odluke moraju da budu na državnom nivou – da li hoćemo termoelektrane ili vjetroparkove i hidroelektrane, ali kao pojedinci možemo da šaljemo signale i skrećemo pažnju onima koji su odgovorni i koji vode zemlju na to koliko su ove stvari važne. Možemo i da e ponašamo odgovornije oko vodenih resursa, bacanja hrane, trošenja energije, da mislimo na svoju okolinu. Ako građanima to nije važno, ni onima koji odlučuju svakako neće biti važno”, poentira Vladimir Đurđević.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare