Đoković, Bodiroga i Kusturica na strani studenata, Lukas, Karleuša i Škorić uz Vučića: Kako su se javne ličnosti u Srbiji podijelile

Četiri dana pred vanredne parlamentarne izbore, javna podrška poznatih ličnosti u Srbiji podijelila se po liniji koja govori i o samom društvu: sport i pozorište uglavnom na jednoj strani, estrada na drugoj, a akademska zajednica u središtu sukoba.
Izbori kao završni čin dvogodišnjeg sukoba
Predsednik Aleksandar Vučić raspustio je Skupštinu 9. septembra i raspisao vanredne izbore za 25. oktobar, godinu dana prije redovnog roka. Izbori su vrhunac krize koja je počela 1. novembra 2024. padom nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, u kojoj je poginulo 16 ljudi. Studenti u blokadi, koji već skoro dvije godine predvode antikorupcijske proteste, sada učestvuju sa sopstvenom listom „Studentska lista – Studenti pobeđuju“. Nosilac je profesor Medicinskog fakulteta u Novom Sadu Ilija Srdanović, a na listi nema nijednog studenta.
Naspram njih je lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“, sa Vučićem na prvom mjestu i kao kandidatom za premijera. Sve ankete pred izbore predviđaju tijesnu izbornu utrku.
U takvoj trci simbolički kapital poznatih imena dobija na težini. Obje strane to znaju: studenti su na listu stavili sportiste i glumce, a vladajuća lista je na velikom skupu u Beogradskoj areni 3. oktobra izvela estradne zvijezde i stranog premijera.
Studentska strana: Sportisti, glumci, profesori
Najvažniji pojedinačni signal stigao je još u decembru 2024, kada je Novak Đoković na mreži X poručio studentima da je uz njih. Kasnije je nasilje nad studentima nazvao porazom za srpsko društvo. Od tada su ga, kako je pisao Danas, tabloidi bliski vlasti otvoreno ili prikriveno napadali.
Košarka je dala najveći broj podržavalaca. Dejan Bodiroga, predsjednik Evrolige, bio je na protestima i danas je kandidat Studentske liste. Uz studente su se izjasnili i Željko Obradović, Aleksandar Đorđević, Vlade Divac, kapiten reprezentacije Bogdan Bogdanović i Vladimir Lučić. Iz drugih sportova tu su Nemanja Vidić, Andrija Prlainović, Ivana Španović, Veselin Vujović i Aleksandar Atanasijević. Na listi su i atletičar Mihail Dudaš i sindikalac fudbalera Mirko Poledica.
Glumački esnaf bio je, po ocjeni nedjeljnika Vreme, među prvima uz studente. Udruženje dramskih umetnika Srbije stalo je uz njihove zahtjeve, a Voja Brajović, Goran Šušljik i Branislav Trifunović govorili su javno o podršci. Glumac Tihomir Stanić je kandidat. Reditelj Želimir Žilnik i pisac Dragan Velikić bili su među prvim potpisnicima peticije radnika u kulturi.
Akademska zajednica je jezgro pokreta. Više od 5.000 univerzitetskih profesora potpisalo je pismo podrške. Na listi su bivši guverner NBS Dejan Šoškić, sociolog Jovo Bakić i politikolog Zoran Stojiljković. Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić postao je glavni sagovornik Brisela kada je riječ o pokretu.
Najveće iznenađenje bio je Emir Kusturica, dugogodišnji Vučićev saveznik, koji je stao uz studente i kritikovao vlast.
Kusturica je u intervjuu za Sputnjik rekao da Vučić stvara „dvije Srbije“, nakon čega se uprava Andrićgrada, u većinskom vlasništvu Vlade Republike Srpske, ogradila od njegovih stavova. Švajcarski NZZ ocijenio je da Đoković i Kusturica protestima daju patriotski legitimitet koji vlast želi samo za sebe.
Vladajuća strana: Estrada, stari saveznici i strani lideri
Na skupu u Areni 3. oktobra nastupili su Aca Lukas, Vesna Zmijanac i Mira Škorić. U video-poruci podrške pojavile su se i Nadežda Biljić, Lidija Vukićević, Dragica Radosavljević Cakana i sestre Gobović, a na skupu je bila i Snežana Savić. Vučić je na mrežama zahvalio na podršci.
Najvidljivija podrška stigla je iz inostranstva. Slovački premijer Robert Fico govorio je u Areni, a ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da se nada da će Vučića vidjeti kao premijera. Iz Crne Gore, lider DNP-a Milan Knežević podržao je Vučićevu listu.
Za razliku od studentske strane, nova imena iz sporta i akademske zajednice teško se pronalaze u kampanji 2026. Raniji spiskovi, poput proglasa „Za bolju Srbiju“ iz 2017. sa 650 potpisnika ili liste podrške uoči predsjedničkih izbora 2022, obuhvatali su glumce, akademike i sportiste. Za većinu tih imena nije javno potvrđeno da su podršku ponovili tokom protesta.
Cijena javnog stava
Podrška ima ličnu cijenu na obje strane, ali je neravnomjerno raspoređena. Đoković je bio meta tabloida, Kusturica je dobio ograđivanje institucije koju je osnovao, a Wikipedia bilježi kampanje na mrežama protiv ljudi koji ne podržavaju proteste, sa uvredljivim i karikaturnim objavama. Istraživačka mreža KRIK objavila je bazu osoba sa kriminalnim dosijeima koje su se pojavljivale u kampu „Ćacilend“ i na kontraskupovima.
Primjetno je i ko ćuti. Bodiroga je još u decembru 2024. rekao da je odluka sportista individualna, a Vladimir Štimac da razumije kolege koje žele da ostanu po strani. Većina aktivnih vrhunskih sportista i velikih estradnih imena nije se izjasnila.
Šta ova podjela govori
Raspodjela podrške prati kulturnu, a ne samo stranačku liniju. Studentska strana okuplja ljude čiji je ugled stečen van države: sportiste sa međunarodnim karijerama, univerzitet, nezavisno pozorište. Vladajuća strana se oslanja na popularnu muziku, provjereno biračko tijelo i spoljnopolitičke saveznike. Hoće li poznata imena pomjeriti glasove, pokazaće 25. oktobar. Mjerenja tog efekta u Srbiji nema, a obje kampanje ih koriste prije svega da pokažu ko „stoji uz narod“
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare