Članovi Evropskog vijeća jučer su dali zeleno svjetlo i Bosna i Hercegovina je time zvanično dobila status kandidata za članstvo u Evropsku uniju. Jučer su mnogi ovo nazvali historijskim danom za BiH, ali ovo bi se moglo nazvati i početkom borbe za evropski put s obzirom na to da je pred vlastima je i dalje aktuelan zahtjev da se implementira 14 prioriteta. Osim BiH i ostale zemlje Zapadnog Balkana teže pristupu u EU, a u nastavku teksta ćemo nastojati pojasniti do koje faze su one došle na tom putu te koja od njih je napredovala, a koja nije već i dalje "tapka" u mjestu.

Bosna i Hercegovina

Na početku, važno je istaći da je BiH jučerašnjim dobijanjem statusa kandidata za članstvo u EU se zapravo priključila političkoj i ekonomskoj zajednici evropskih država, uz pristupanje NATO-u tet da se to smatra jednim od najvažnijih političkih ciljeva BiH. Evropska unija prepoznala je BiH kao potencijalnog kandidata još od odluke Evropskog vijeća i sjednice održane u Solunu 2003. godine.

Historijski dan: Bosna i Hercegovina dobila status kandidata za članicu EU

BiH je službeni zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji u februaru 2016. godine.

Također, bitno je navesti i to da BiH nije uradila gotovo nikakve reformske procese koje je od nje zahtijevala EU te da se i dalje pred njom nalazi zadatak da se implementira 14 prioriteta koje je dobila 2019. godine, a kako bi se dalje moglo raditi na njenom evropskom putu.

Tih 14 prioriteta su: da se osigura da se izbori provode u skladu s evropskim standardima, osigurati rezultate u rada na svim nivoima Mehanizma koordinacije i poboljšanje institucionalnog okvira, uključujući i ustavnu reformu. Tu su i uvjeti unapređenja funkcioniranja pravosuđa, jačanja borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te uspostavljanja učinkovite koordinacije upravljanja granicama, jačanje zaštite ljudskih prava, garantiranje slobode izražavanja i medija, poboljšanje zaštite ranjivih kategorija društva te osiguranje završetka reformi javne uprave.

BiH se ovom dodjelom kandidatskog statusa pridružila i drugim državama Zapadnog Balkana koje su u manje-više istoj poziciji kada je riječ o pregovorima za ulazak u EU.

Srbija

Kada je riječ o susjednoj Srbiji, njen put ka EU imao je razne faze. Proces je svečano pokrenut 2005. godine, ali su dosad od ukupno 35 otvorena 22, a zatvorena samo dva poglavlja.

Naime, ta poglavlja koja su otvorena zatvaraju se onda kada se ta pitanja iz njih riješe.

Tako su od tih dva zatvorena privremeno poglavlja 25 i 26 koja se odnose na nauku, istraživanje, obrazovanje i kulturu.

Razlog zašto nijedno novo poglavlje nije otvoreno je zbog toga što je od 2019. do kraja 2021. godine nastupio zastoj.

Međutim, srbijanski mediji pišu da istraživanja pokazuju da je došlo do dramatičnog pada podrške članstvu u EU. Tako je prvi put u posljednjih 20 godina više onih koji se protive pridruživanju.

Srbija je u aprilu prije 14 godina učinila važan korak ka ukidanju viza i putu ka EU kada je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) kojim se regulišu obaveze kandidata.

SSP zapravo predstavlja jedan od neophodnih koraka ka ukidanju viza za građane Srbije jer ne postoji država koja nema ovakav sporazum, a koja se nalazi na bijeloj Schengen pristup, navedeno je na Ministarstvu za evropske integracije.

međutim, Srbije još nije članica EU zbog toga što se njen put do ove zajednice iskomplikovao, između ostalog, zbog neriješenog status Kosova, a trenutnu situaciju komplikuje i ruska agresija na Ukrajinu s obzirom na to da se Srbija nikada nije opredijelila za uvođenje sankcija Rusiji.

Srbija je zbog toga, nakon Turske i Crne Gore, zemlja koja najduže pregovara sa EU.

Crna Gora

Na ulazak u EU jedino duže od Srbije čeka Crna Gora.

Ona je status kandidata dobila 2010. godine, Srbija dvije godine kasnije (2012.), ali nikada nisu ušle u EU.

SPP je Crna Gora potpisala u oktobru 2007. godine, a 14 godina kasnije država je bila usred političke bure kada je Demokratska partija socijalista (DPS) na izborima 2020. prvi put izgubila vlast nakon nekoliko decenija.

Tada je na premijersku poziciju došao Zdravko Krivokapić, ali je 2022. godine njegovoj vladi izglasano nepovjerenje, pa su tako novoj manjinskoj vladi jedan od prioriteta evropske integracije.

“U dosadašnjem toku pregovaračkog procesa Crna Gora je otvorila sva pregovaračka poglavlja, od kojih su tri privremeno zatvorena. Trenutno se nalazi u fazi ispunjavanja privremenih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, kao i ispunjavanja završnih mjerila u okviru ostalih otvorenih pregovaračkih poglavlja, s konačnim ciljem da do kraja mandata 42. Vlade Crne Gore obezbijedi unutrašnju spremnost zemlje za članstvo u EU”, navedeno je na stranici eu.me.

Mogući datum ulaska Crne Gore u EU pominje se 2025. godina.

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija je imala mnogo više zastoja u evropskom putu koji je znatno komplikovaniji.

Podsjećamo da je Sjeverna Makedonija još 2001.godoine, samo nekoliko mjeseci prije Hrvatske potpisala SSP, ali je daleko od članstva u EU zbog nekoliko komplikacija koje su uslijedile nakon toga.

Tako je 14 godina kasnije – 2015. godine, evropske integracije Makedonije blokirato, između ostalog, dugogodišnji spor sa Grčkom oko imena države.

Tri godine kasnije (2018.) taj je problem riješen jer je tada zemlja dobila naziv Sjeverna Makedonija.

Međutim, datuma za pregovore i dalje nije bilo jer od 2020. godine problem nastaje zbog veta Bugarske i spora oko historije i jezika.

Tako je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen od Bugarske zatražila pomoć u realizaciji odluke o početku pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

EU otvorila pristupne pregovore za Sjevernu Makedoniju i Albaniju

U julu 2022. godine su tako Sjeverna Makedonija, ali i Albanija otvorile pregovore s EU nakon godina čekanja.

Albanija

Albanija je SSP potpisala 2006. godine, a status kandidata za članstvo u EU dobila 2014. godine. Međutim, morala je čekati jer je bila u paketu za početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom.

O pristupanju ove dvije države EU oglasio se tada na Twitteru i Oliver Varhelyi, evropslki komesar za proširenje.

“Otvaramo pristupne pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. U promjenjivom geopolitičkom okruženju, naš prioritet ostaje Zapadni Balkan. Posvećeni smo više nego ikad da cijeli region uvedemo u EU. Danas činimo veliki korak ka ovoj posvećenosti”, naveo je Varhelyi.

S druge strane, Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije poručila je da je riječ o historijskom trenutku.

“Vi i vaš narod ste toliko naporno radili da biste stigli do ovog trenutka i pokazali ste koliko ste posvećeni evropskim vrednostima i zadržali ste vjeru u pristupni proces EU. Sve ove promjene ste preduzeli ne zato što su vam bile neophodne za vaš put ka EU, već zato što su one dobre za vaše zemlje”, poručila je Von der Leyen.

Kosovo

Kosovski premijer Aljbin Kurti, jučer je (15. decembra) u Pragu predao prijavu za punopravno članstvo Kosova u Evropskoj uniji. Ceremonija predaje održana je u zgradi češke Vlade, predsjedavajuće Evropskoj uniji.

Kurti je kazao da Kosovo podnosi zahtjev za članstvo “riješeno da dijeli evropske vrijednosti kao što su sloboda, demokratija, ljudska prava i pravna država“.

Kurti predao prijavu za punopravno članstvo Kosova u EU

Kosovo je posljednja zemlja regiona koja je predala aplikaciju za kandidatski status i to se desilo istog dana kada se Bosni i Hercegovini potvrdio ovaj status u EU.

Međutim, za razliku od ostalih zemalja regiona, mediji prenose da je kosovski slučaj specifičan i već ga u briselskim krugovima opisuju kao “sui generis“, budući da za članstvo aplicira zemlja koju ima potvrđenu evropsku perspektivu, a koju si u EU ne smatraju državom.

Od 27 država članica EU, njih pet još ne priznaje nezavisnost Kosova.

Hrvatska

Hrvatska je članica Evropske unije, ali važno je istaći da je ona jedina od zemalja bivše Jugoslavije koja je nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) ušla u evropsku zajednicu.

Ona je SSP potpisala 29. oktobra 2001. godine, a 14 godina nakon toga bila je uveliko dio EU.

Pregovori za pridruživanje EU su završili 2011., a status zemlje članice Hrvatska je dobila 1. jula 2013. godine.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad