Oglas

Politički preokret?

Novo istraživanje u Srbiji pred izbore: Studenti ispred Vučićeve liste, gotovo polovina građana želi promjenu vlasti

author
N1 BiH
20. okt. 2026. 21:25
studenti srbija
Snimak iz zraka prikazuje građane koji učestvuju na predizbornom skupu liste "Studentska lista – Studenti pobjeđuju" u Nišu, Srbija | REUTERS / Marko Djurica

Studentska lista "Studenti pobjeđuju" ima blagu prednost u odnosu na listu okupljenu oko Aleksandra Vučića uoči parlamentarnih izbora u Srbiji, zakazanih za 25. oktobar. Prema najnovijem istraživanju Nove srpske političke misli (NSPM), za studentsku listu glasalo bi 44,5 posto opredijeljenih birača, dok bi listu "Ujedinjena Srbija" podržalo 42,7 posto. Istraživanje je pokazalo i da značajan dio građana želi promjenu vlasti, ali i da je broj neodlučnih birača i dalje visok.

Oglas

Rezultati redovnog jesenjeg istraživanja javnog mnijenja, koje je NSPM objavio 20. oktobra, ukazuju na izrazito tijesnu utrku između dvije vodeće političke opcije u Srbiji. Razlika između Studentske liste i liste povezane s dosadašnjom vlašću iznosi svega 1,8 procentnih poena.

Istraživanje je provedeno telefonskim putem od 25. septembra do 5. oktobra 2026. godine, na reprezentativnom uzorku od 1.050 ispitanika s područja Srbije, bez Kosova. Iz NSPM-a su naveli da su istraživanje proveli za vlastite potrebe.

Studentska lista ispred Vučićeve, ostale stranke daleko iza

Prema rezultatima ankete, Studentska lista "Studenti pobjeđuju" uživa podršku 44,5 posto opredijeljenih ispitanika, dok je lista Aleksandra Vučića "Ujedinjena Srbija" na drugom mjestu sa 42,7 posto.

Ostale političke opcije imaju znatno manju podršku. Lista Ivice Dačića "Faktor stabilnosti" osvojila bi 2,9 posto glasova, dok bi za listu "Evropska Srbija", koju predvode Marinika Tepić i Zdravko Ponoš, glasalo 2,7 posto ispitanika.

Lista "Autentična desnica" Miloša Jovanovića ima podršku od 2,5 posto, a ostale liste zajedno dva posto.

Istovremeno, 2,7 posto opredijeljenih ispitanika navelo je da želi glasati protiv aktuelne vlasti, ali još nije odlučilo kojoj će političkoj opciji dati podršku.

Prema ovim rezultatima, sve navedene liste, osim dvije vodeće, nalaze se ispod izbornog praga od tri posto, pri čemu za manjinske liste važe posebna izborna pravila.

Posebno je značajan podatak da se čak 18,3 posto svih ispitanika nije izjasnilo o tome za koga bi glasalo, bilo zato što još nisu donijeli odluku ili nisu željeli otkriti svoj izbor.

Gotovo 80 posto ispitanika tvrdi da će sigurno izaći na izbore

Istraživanje pokazuje i izuzetno visoku iskazanu spremnost građana da učestvuju na predstojećim parlamentarnim izborima.

Čak 79,8 posto anketiranih izjavilo je da će sigurno izaći na birališta 25. oktobra, dok je dodatnih 13,3 posto navelo da će vjerovatno glasati.

S druge strane, dva posto ispitanika smatra da vjerovatno neće učestvovati na izborima, a 3,2 posto je sigurno da neće glasati. Preostalih 1,7 posto nije imalo stav ili nije odgovorilo na pitanje.

To znači da je ukupno 93,1 posto ispitanika iskazalo sigurnu ili vjerovatnu namjeru izlaska na izbore, iako se takve najave ne mogu poistovjetiti sa stvarnom izlaznošću na dan glasanja.

Više građana želi pobjedu studenata i opozicije nego ostanak sadašnje vlasti

Jedno od važnijih pitanja u istraživanju odnosilo se na to kakav politički ishod građani smatraju najboljim za Srbiju.

Najviše ispitanika, njih 44 posto, smatra da bi najbolje bilo da na izborima pobijede studenti i opozicija.

Da sadašnja vlast ostane na čelu države, bez promjena, želi 22,5 posto građana, dok dodatnih 19,4 posto podržava njen ostanak, ali uz određene promjene.

Preostalih 14,1 posto nije imalo stav ili nije odgovorilo na pitanje.

Ovi podaci pokazuju da 41,9 posto ispitanika podržava neki oblik nastavka sadašnje vlasti, dok je udio onih koji priželjkuju pobjedu studenata i opozicije nešto veći.

Podijeljena mišljenja o Vučiću

Učesnici istraživanja odgovarali su i na pitanje o radu Aleksandra Vučića na funkciji predsjednika Srbije, s koje je prethodno podnio ostavku.

Da je Vučić dobro obavljao predsjedničku funkciju smatra 41,8 posto ispitanika, dok 44,5 posto ocjenjuje da nije bio uspješan na toj poziciji.

Bez stava ili odgovora ostalo je 13,7 posto anketiranih.

Istraživanje se bavilo i percepcijom studentskog pokreta, koji je postao jedan od ključnih političkih faktora u Srbiji.

Gotovo polovina ispitanika, odnosno 48,1 posto, smatra da su studentski pokret i Studentska lista rezultat nezadovoljstva građana domaćom vlašću.

Nasuprot tome, 26,8 posto anketiranih vjeruje da je riječ o djelovanju stranih obavještajnih službi, dok 25,1 posto nije imalo stav ili nije odgovorilo.

Građani podijeljeni i oko EXPO-a 2027. i članstva u EU

Istraživanje NSPM-a obuhvatilo je i nekoliko važnih pitanja koja se ne odnose direktno na predstojeće izbore.

Kada je riječ o održavanju međunarodne izložbe EXPO 2027. u Beogradu, protiv ovog projekta izjasnilo se 43,6 posto ispitanika, dok ga podržava 37,8 posto. Bez jasnog stava ostalo je 18,7 posto građana.

Podijeljena mišljenja zabilježena su i o evropskim integracijama Srbije.

Na hipotetičkom referendumu o pristupanju Evropskoj uniji, za članstvo bi glasalo 41,3 posto ispitanika, dok bi 39,6 posto bilo protiv. Neodlučnih je 19,1 posto.

Razlika između pristalica i protivnika članstva u EU tako iznosi svega 1,7 procentnih poena.

NSPM upozorava: Rezultati ankete nisu prognoza izbora

Iz Nove srpske političke misli posebno su naglasili da objavljeni podaci predstavljaju presjek raspoloženja građana krajem septembra i početkom oktobra, a ne predviđanje konačnih rezultata parlamentarnih izbora.

Naveli su da bi eventualnu izbornu projekciju mogli objaviti naknadno, uzimajući u obzir trendove, dešavanja tokom posljednjih sedmica kampanje i dodatna istraživanja među pojedinim grupama birača, uključujući mlade, zaposlene u javnom sektoru i penzionere.

U osvrtu na rezultate, NSPM je političku situaciju u Srbiji opisao kao izrazito polariziranu, s dvije dominantne političke opcije i nekoliko stranaka koje su se, usljed takve podjele biračkog tijela, našle u neizvjesnom položaju.

Iz ove organizacije iznijeli su i kritike na račun izbornih uslova, ocjenjujući da postoje ozbiljni problemi s demokratskim standardima i regularnošću političkog procesa.

Ipak, konačan odnos snaga bit će poznat tek nakon glasanja 25. oktobra, posebno imajući u vidu tijesnu razliku između dvije vodeće liste i značajan broj građana koji se u trenutku provođenja istraživanja nisu izjasnili o svom izbornom opredjeljenju.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama