Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, pokazao se vještim u balansiranju Zapada naspram Kine i Rusije. A kada nije zauzet balansiranjem Zapada s Kinom i Rusijom, on se fokusira na uvjeravanje birača da je samo prosječna osoba poput njih, smatraju analitičari političkog magazina Politico, koji su razgovarali s predsjednikom Srbije uz ručak u jednom otmjenom beogradskom restoranu. Na pitanje, da li je Vučić, vinski znalac i gurman, bio željan da kušamo jedan od njegovih omiljenih restorana, smješten u velebnoj Beogradskoj zadruzi? Ili nas je ovaj Vučić, vješti šahist, koji je ponekad frustriran POLITICO-ovim izvještavanjem o njegovoj vladi, pokušavao smekšati? Kao i uvijek u slučaju srbijanskog lidera, koji je stalan dio politike svoje zemlje još od jugoslavenskih ratova, najvjerovatniji odgovor bio je sve gore navedeno - zaključuju.
Autori teksta, Matthew Karnitschnig i Una Hajdari u tekstu pod naslovom “Aleksandar Vučić ima jasnu strategiju u svojoj geopolitičkoj partiji šaha” opisuju odnos srbijanskog predsjednika sa Zapadom s jedne, te Rusijom i Kinom s druge strane, ističući njegovu vještinu balansiranja u tim odnosima. CIjeli tekst je dostupan na stranici Politico, a sažetak pročitajte u nastavku.
Vučićeva geopolitička šahovska ploča
Vučićeva sposobnost da bude sve za svakoga dobro mu je poslužila na geopolitičkoj sceni.
U isto vrijeme mu se udvaraju Kinezi, Amerikanci, Rusi i Europska unija, koji Srbiju vide kao ključnu figuru na globalnoj šahovskoj ploči, a uspio ih je sve uvjeriti da je ili na njihovoj strani ili na rubu okršaja s njima.
Vučić je rekao da je “vrlo ponosan” na dobar odnos s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom koji je nedavno po drugi put posjetio Srbiju, zemlju s manje od sedam miliona stanovnika, a koju je Vučić posjetio šest puta, više nego bilo koji drugi europski lider.
Što se tiče Joea Bidena, Vučić je rekao da s njim ima “relativno dobar odnos”, dodavši da je američki predsjednik možda “najspremniji čovjek” s kojim je ikada imao posla i da je “podcijenjen”.
Šts je s Donaldom Trumpom? “Imali smo jako dobar odnos”, rekao je Vučić, prisjećajući se duge večeri koju je proveo razgovarajući sa savjetnikom za nacionalnu sigurnost bivšeg predsjednika SAD-a i drugim zvaničnicima u Bijeloj kući. “Nije uvijek bilo lako, ali ti su ljudi bili vrlo marljivi, vrlo posvećeni, marljivi ljudi”.
A koga sljedećeg želi vidjeti u Bijeloj kući? “Imam neke preference, ali o tome ne govorim glasno”, rekao je Vučić i dodao da se s potpredsjednicom Kamalom Haris sreo samo jednom “na dvije minute”.
‘Ruska marioneta?’
Ono što je nevjerovatno je da je Vučić uspio pridobiti najmoćnije muškarce na svijetu – i barem jednu ženu: bivša kancelarka Angela Merkel također je bila obožavateljica, igrajući ‘teško me dobiti’, taktiku koja će, čini se, gotovo dva metra visokog lidera učiniti još privlačnijim njegovim udvaračima.
A šta je s Vučićevim stavom prema Rusiji, zemlji s kojom Srbija ima duboke historijske i kulturne veze? Iako Vučić tvrdi da je Srbija predana pridruživanju EU, on je nepokolebljivo odbijao pridružiti se bloku u nametanju sankcija Moskvi zbog invazije na Ukrajinu. U isto vrijeme, Vučić je bio spreman prodati municiju zapadnim zemljama, dobro znajući da će se one okrenuti i isporučiti zalihe u Ukrajinu.
To bi moglo objasniti zašto ga ljute sugestije njegovih europskih kolega da je u Putinovom džepu.
“Govorili su ‘on je ruska marioneta, on je ruski agent'”, prisjetio se Vučić, koji kaže da se s ruskim liderom susreo 20-ak puta i da ga poznaje “dosta dobro”.
“Ja, ruska marioneta i ruski agent? Samo glupi ljudi to mogu reći”, dodao je.
Za razliku od drugih europskih lidera, od kojih su neki redovno razgovarali s Putinom od njegove sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022. ili su ga posjećivali u Moskvi, Vučić je rekao da s ruskim predsjednikom nije imao nikakav kontakt dvije i pol godine.
Uprkos tome, Vučić nije skrivao svoje uvjerenje da razumije Putina bolje od bilo kojeg drugog europskog lidera i ne oklijeva odati priznanje Rusiji kada je to u skladu s vanjskopolitičkim ciljevima Srbije.
Vučić je u ponedjeljak na marginama Generalne skupštine UN-a odlikovao Vasilija Nebenzju, ambasadora Rusije pri UN-u, Ordenom srpske zastave zbog protivljenja rezoluciji UN-a kojom se priznaje genocid u Srebrenici iz 1995. godine. Masakr, u kojem su snage bh. Srba ubile preko 8.000 muškaraca, žena i djece u istočnoj Bosni tokom rata u zemlji, dio je nasljeđa jugoslavenskih sukoba za koje Vučić i njegova vlada tvrde da se nepravedno pripisuje Srbima u regiji.
Što se tiče izgleda Ukrajine da nadvlada Rusiju, Vučić je skeptičan.
“Rusi imaju inicijativu na ratištu”, rekao je. “Zapad je u početku mislio da će im biti lako ulagati u ukrajinsku odbranu i financirati ih zbog relativno slabe ruske ekonomije. Sada postaje mnogo teže”.
Kosovsko pitanje
Kao i u svakoj razmjeni s Vučićem, teško je bilo razlikovati bravure od suštine. Ipak, bio je iznenađujuće iskren kada smo ga pitali što Srbija dobiva od Rusije i Kine, s obzirom da su najveći investitori u njegovoj zemlji europski – Njemačka, Francuska i Italija.
“Njihovu podršku teritorijalnom integritetu Srbije”, rekao je.
Drugim riječima, Kosovo, većinski etnički albanska zemlja od 1,6 miliona stanovnika koja se odvojila od Srbije 2008. godine.
NATO-vo bombardiranje Srbije (tada još uvijek formalno dijela krnje države Jugoslavije) kasnih 1990-ih zbog njezinih pokušaja da silom zadrži Kosovo nastavlja proganjati srpsku psihu.
Dok Beograd i dalje smatra Kosovo pokrajinom Srbije, Vučić je pristao sudjelovati u procesu koji nadzire EU kako bi se “normalizirali” odnosi i pomogao utrti put za pridruživanje obje zemlje EU.
Nedavno je, međutim, taj napor doveo do malo više od predbacivanja s obje strane oko statusa srpske manjine na sjevernom Kosovu, za koju Vučić tvrdi da je predmet pokušaja da se protjera iz zemlje.
I domaći i međunarodni kritičari tvrde da je on vješt u korištenju srpske manjine za povećanje napetosti kad god želi pažnju Zapada — i da nije više zainteresiran za poboljšanje odnosa s Kosovom nego za pridruživanje EU.
Jedna konstanta u razgovorima s Vučićem tokom godina je njegova frustracija EU, koja graniči s prezirom. Kada govori o Rusiji ili SAD-u, pažljivo bira riječi. S Briselom nije tako. Europske elite, požalio se Vučić, vide Srbiju kao “kamenčić u lijevoj cipeli” koji treba ukloniti, što je stav za koji je upozorio da okreće ljude protiv EU.
Protesti protiv litijuma
Takvo hvalisanje nije iznenađujuće za vođu koji je navikao da bude po njegovom kod kuće, gdje ga njegovi kritičari optužuju da je autoritaran.
Taj dojam nije ograničen samo na granice Srbije. Reporteri bez granica redovno ovu zemlju ocjenjuju nisko po slobodi medija, ističući da se kritički nastrojeni novinari suočavaju s političkim pritiskom i da zločini protiv njih često prolaze nekažnjeno.
U susjednoj Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori postoji zabrinutost da se Srbija postavlja kao zaštitnik znatnog broja srpskog stanovništva u tim zemljama. To uključuje česte sastanke s osobama poput lidera bh. Srba Milorada Dodika, glasnog pro-Putinovog saveznika.
Vučić takve optužbe odmah odbacuje, a čini se da će ga zasad rijetki zapadni sugovornici pritisnuti, barem javno.
Zastoj između Zapada i Rusije oko Ukrajine, kao i zabrinutost da Kina uspostavlja europsko uporište u Srbiji — gdje je uložila u autoceste, željeznicu i drugu infrastrukturu — dali su Vučiću više utjecaja u odnosima s EU i Washingtonom nego ikada prije. A tu je i litij. Srbijanska nalazišta minerala, ključne komponente u proizvodnji baterija za električna vozila, privukla su veliko zanimanje rudarskih kompanija i proizvođača automobila.
Njemački kancelar Olaf Scholz i potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič sklopili su niz poslova u julu u Beogradu kojima su EU i europski proizvođači automobila dobili ekskluzivan pristup srbijanskom “bijelom zlatu”.
I dok je Vučićev plan da australsko-britanskom rudarskom divu Rio Tinto dopusti uklanjanje litija izazvao masovne proteste u Beogradu ovog ljeta, srpski je lider rekao da nema namjeru odustati.
“Kad god počnete raditi nešto novo na Balkanu, svi su u početku protiv toga”, rekao je.
Predsjednikova je zadnja
Projekt litija ne bi bio prvi put da se Vučić suočio s demonstrantima. Kontroverzno rušenje niza objekata uz rijeku od strane desetina naoružanih ljudi i kasnije preuređenje tog područja bilo je žarište niza demonstracija i uspona novog opozicijskog pokreta koji se usprotivio sprkom lideru.
Do ulaska Srbije u EU — ako se to ikada dogodi — Vučić obećava da će biti izvan funkcije. Prema srpskom ustavu, on smije biti samo dva mandata, od kojih drugi ističe 2027. godine.
Njegovi klevetnici sumnjaju da će se tako lako odreći vlasti. A za sada se čini da Vučić još uvijek ima snažnu podršku stanovništva s anketama prema kojima njegova Srpska napredna stranka ima 47 posto podrške.
Njegov klub obožavatelja uključuje osoblje restorana Salon 1905.
Autori završavaju tekst uz zanimljivu opasku i zaključak. Kada su tražili račun, konobar Danilo je rekao da se o tome pobrinuo – Ured predsjednika. Nakon što su se usprotivili, on se posavjetovao s upraviteljem i rekao da ne mogu ništa učiniti. To pravi problem računovođama POLITICO-a, koji sada od Ureda predsjednika moraju tražiti račun kako bi mogli platiti raskošni obrok:
“Sretno s tim. U Srbiji predsjednik ima posljednju riječ”, dodaju.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare