Europska komisija ne bi trebala otvarati nova poglavlja u pregovorima sa Srbijom dok Beograd ne ispuni uvjete iz poglavlja 23 i 24 koja se tiču slobode medija i vladavine prava, objavili su beogradski mediji navodeći dokument iz Bruxellesa.

EK je pripremila izvješće o vladavini prava u Srbiji u formi non-papera u kojem se navodi da, prema ranije predviđenoj metodologiji, ne bi trebalo otvarati nova poglavlja u pregovorima dok Srbija ne ispuni uvjete iz poglavlja 23 i 24.

Problem je nedostatak slobode medija
U tom se non-paperu, u koji je uvid imala TV N1 Beograd, navodi kako u pogledu slobode medija, unatoč sastancima radne skupine za sigurnost novinara, slučajevi prijetnji i nasilja nad novinarima i dalje predstavljaju problem te da je potrebno uložiti napor kako bi se stvorilo ozračje za nesmetano ostvarivanje prava slobode izražavanja.

EK ukazuje na to da su kasnile izmjene Zakona o javnom informiranju i medijima i Zakona o elektroničkim medijima, naglašavajući kako su oni potrebni “da bi se uspostavilo transparentno i pravično sufinanciranje medijskih sadržaja koji služe javnom interesu i kako bi se povećala transparentnost u vlasništvu nad medijima i oglašavanju”.

Istaknuto je i da su u svojim preliminarnim zaključcima od 4. aprila, nakon održanih parlamentarnih i predsjedničkih izbora, iz Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) konstatirali da je većina javnih i privatnih televizijskih kuća s nacionalnom pokrivenošću favorizirala aktualnog predsjednika države i vladajuću koaliciju, ograničavajući mogućnost birača da budu potpuno informirani prije izbora.

“Prema preliminarnim izvješćima i zaključcima promatrača iz OESS-a i ODIHR-a, tijekom predizborne kampanje su u velikoj mjeri poštivane temeljne slobode, ali su zbog niza nedostataka bili neravnopravni uvjeti borbe, koji su favorizirali vlast”, navodi se.

Potrebne su brojne reforme pravosuđa
ODIHR naglašava da se, unatoč svojoj ulozi i obvezama, nacionalno Regulatorno tijelo za elektroničke medije (REM) “nije bavilo tim pitanjima”.

Non-paper Europske komisije sadrži i zaključke da je Srbija usvajanjem ustavnih amandmana napravila “važan korak” ka neovisnom pravosuđu, ali i da je neophodno produbiti reforme i otkloniti nedostatke, poglavito “u ključnim područjima u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, slobodi medija i ponašanju prema ratnim zločinima”.

U svojim stajalištima EK je sugerirala da je sada potrebno raditi na implementaciji usvojenih ustavnih izmjena koje će pridonijeti da se osigura neovisnost sudstva.

“Usprkos ovom pozitivnom razvoju događaja, ostaju neriješeni brojni izazovi koji se tiču nepristranosti, učinkovitosti i profesionalizma pravosuđa, pristupu pravdi i visokokvalitetnoj obuci”, navodi EK.

Problem korupcije
U području prevencije i suzbijanja korupcije, u non-paperu je naglašeno da je Srbija uvela izmjene u cilju poboljšanja mjerenja svog dosadašnjeg rada te da je neznatno povećan broj optužnica i pravomoćnih presuda za slučajeve korupcije na visokoj razini, ali nije bilo slučajeva konfiskacije imovine.

EK podsjeća i kako je “snažno ohrabrila Srbiju” da sudjeluje u IPA projektu za praćenje regionalnih suđenja o korupciji i organiziranom kriminalu, što ona još uvije nije učinila.

Srbija je pohvaljena u pogledu vođenja migrantske politike, a navodi se i da je “nastavila na zadovoljavajući način” primjenjivati sporazum EU-Srbija o readmisiji.

Zemlja također učinkovito provodi kontrolu i nadzor granica, a nastavljeni su i napori na otkrivanju i sprečavanju krijumčarenja migranata.