Prve žrtve vještačke inteligencije u regiji: "Zatvorio sam posao, nema više perspektive"

Istraživanje koje je proveo McKinsey Global Institute predviđa da će do 2030. godine najmanje 14 posto svih zaposlenih širom svijeta morati promijeniti profesiju - zbog vještačke inteligencije, automatizacije, digitalizacije i robotizacije.

Jedna profesija koja je već pod ozbiljnim napadom je profesija prevodioca. To se prvo počelo odražavati u smanjenju satnica, tj. u tome koliko zarađuju za posao koji obavljaju, što pokazuju i podaci tehnološke konsultantske kuće Blomberry.

Manje vremena, manja plata

N1 Slovenija je razgovarala s prevodiocem iz regije Centralne Slovenije koji se ovom profesijom bavi skoro 20 godina. Kada je počeo, uglavnom je prevodio sadržaj za računare i mobilne uređaje, ali je kasnije radio i u drugim oblastima.

U početku je tehnološki razvoj dočekao raširenih ruku, kaže, jer je komunikacija između klijenata bila brža i lakša, pronalaženje informacija jednostavnije, a mogao je i raditi na daljinu. Ali brzi tehnološki razvoj je u početku stavio prevodioce pod vremenski pritisak. "Svi su željeli da sve bude odmah urađeno, ali ako to nije bilo izvodljivo, obraćali su se drugom (vjerovatno jeftinijem) izvođaču radova", kaže izvor koji nije želio da bude imenovan.

Pojavom vještačke inteligencije, situacija se znatno pogoršala, prema riječima prevodioca koji je sada napustio profesiju. "Odjednom, nikome više nije bio potreban prijevod, samo 'lektura'. Preveli su tekst jednim od mnogih programa koji rade na bazi vještačke inteligencije, a zatim su nam poslali 'prijevod' ako bismo ga samo mogli malo provjeriti. Naravno, za neprimjereno nisku naknadu", ističe također, misleći na smanjenje satnica koje pokazuju podaci.

Ali, kako dodaje, ovi prijevodi nikada nisu bili toliko dobri da je imao znatno manje posla, jer su ih i dalje morali lektorisati i značajno mijenjati. Problem nije samo u tome što su se razvojem mehaničkog prijevođenja prevodioci suočili sa znatno većim vremenskim pritiskom i nižom plaćom za svoj rad, već je i kvalitet prijevoda na tržištu opao, ističe sagovornik.

"Vjerujem da prvobitna namjera nije bila loša, ali po mom skromnom mišljenju, razvoj i implementacija vještačke inteligencije obezvrijedili su našu profesiju, koju smo savjesno praktikovali u uvjerenju da rušimo jezičke barijere i time pomažemo ujedinjenju različitih kultura“, naglašava sada već bivši prevodilac, koji je želio ostati anoniman.

Slično iskustvo podijelio je i prevodilac iz regije Savinja, koji u ovoj oblasti radi od 2010. godine, kada je dobio status samostalnog poduzetnika. U početku je prevodio pravne i tehničke tekstove, ali u posljednje vrijeme uglavnom prevodi softver i prateću dokumentaciju. "Imao sam tri stalna klijenta i nekoliko povremenih. Obim posla kod mog glavnog klijenta ove godine se značajno smanjio. Još uvijek sam mogao tražiti nove klijente, ali sam izgubio povjerenje u perspektive profesije", kaže.

"Umjetna inteligencija nema moć rasuđivanja"

Dekanica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani , prof. dr. Mojca Schlamberger Brezar, obučava mlade prevodioce već više od dvije decenije, tako da pomno prati kako vještačka inteligencija mijenja ovu profesiju.

Filozofski fakultet se počeo suočavati sa značajnim napretkom u prevođenju nakon epidemije koronavirusa. Na početku, neki studenti još nisu priznavali upotrebu vještačke inteligencije u prevođenju. "U posljednjih pet godina potpuno smo promijenili način na koji studiramo. Učimo ih kako da prevode bez upotrebe vještačke inteligencije, s olovkom, papirom, analizom teksta i razmišljanjem. Također radimo s vještačkom inteligencijom i zajedno utvrđujemo šta je prikladno, a šta nije, na šta treba paziti", objašnjava Schlamberger Brezar.

Opširnije na portalu N1 Slovenija.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad