Srbijanski aktivista: Ratni zločinci promovišu Vučićev SNS, studenti pred testom zbog Srebrenice

Marko Milosavljević iz Inicijative mladih za ljudska prava Srbije upozorio je u razgovoru za N1 da su pritisci na birače, zastrašivanje aktivista i sigurnost izbornog procesa među najvećim izazovima. Posebno je ukazao na učešće osoba osuđenih za ratne zločine u promotivnim aktivnostima Srpske napredne stranke (SNS), ali i na nedovoljno jasan odnos studentskog pokreta prema genocidu u Srebrenici i ratnoj prošlosti. Govoreći o političkim vezama Srbije i Republike Srpske, upotrijebio je izraz "nacionalistički autokratski savez", tvrdeći da postoji sinhronizacija aktivnosti usmjerenih protiv studentskih okupljanja.

Studenti promijenili političku scenu Srbije

Milosavljević smatra da je studentski pokret prerastao u ozbiljnog političkog aktera nakon što institucije nisu pružile odgovore na zahtjeve za odgovornost i transparentnost povodom tragedije u Novom Sadu, u kojoj je poginulo 16 ljudi.

"Studentski pokret, s obzirom na svoje zahtjeve, jer su zahtijevali odgovornost i transparentnost povodom smrti 16 građana Srbije, odgovore na te zahtjeve nisu dobili, nego su dobili zapravo sve veću represiju", kazao je.

Prema njegovim riječima, upravo su pritisci i represija doveli do šire mobilizacije građana, uključujući akademsku zajednicu, civilno društvo i stanovnike manjih sredina.

Studenti su, kako navodi, promijenili način političkog organizovanja, oslanjajući se na društvene mreže, neposrednu komunikaciju s građanima i nove oblike zajedničkog odlučivanja.

"Sasvim logično je bilo da se na jedini mogući miran način to predstavi kroz izbore", istakao je Milosavljević.

Smatra da je studentski pokret doveo do svojevrsnog resetovanja političke scene, pri čemu je značaj tradicionalnih opozicionih stranaka znatno smanjen.

Pred izbore 116 napada, sigurnost birača najveći problem

Govoreći o istraživanjima javnog mnijenja, prema kojima su studentska lista i lista okupljena oko vladajuće stranke veoma blizu, Milosavljević je upozorio da ankete ne mogu predvidjeti sve okolnosti koje će utjecati na konačan rezultat.

U razgovoru je spomenuto istraživanje objavljeno 20. oktobra, prema kojem studentska lista ima podršku 44,5 posto, a Vučićeva lista 42,7 posto među opredijeljenim biračima.

Milosavljević je naglasio da su pojedina istraživanja ograničenog karaktera i da se na njih ne treba oslanjati kao na pouzdan pokazatelj izbornog ishoda.

"Ono što svakako kroji izbornu volju građana jesu zapravo pritisci na birače koji su jako veliki, i pitanje sigurnosti je zapravo dominantno na ovim izborima", upozorio je.

Pozivajući se na podatke posmatračke organizacije CRTA, naveo je da je do kraja prethodne sedmice evidentirano 116 fizičkih i verbalnih napada povezanih s izbornim procesom.

Iznio je i sumnje u regularnost pojedinih izbornih lista.

"Postoji sumnja da je sedam od 18 lista koje izlaze na izbore praktično fantomsko, u smislu da su se potpisi za njih na nezakonit način prikupljali", kazao je.

Posebno je naglasio zabrinutost zbog sigurnosti birača i izbornih posmatrača, ali i načina na koji će Republička izborna komisija saopćavati rezultate.

Prema njegovoj procjeni, konačan ishod izbora možda neće biti poznat ni u izbornoj noći, a politička neizvjesnost mogla bi potrajati sedmicama.

Ratni zločinci u promociji SNS-a: Milosavljević imenovao Lazarevića, Šešelja i Šljivančanina

Jedna od najoštrijih ocjena Milosavljevića odnosila se na učešće osoba osuđenih za ratne zločine u političkoj kampanji Srpske napredne stranke.

Govoreći o monitoringu izborne kampanje koji je provodila Inicijativa mladih za ljudska prava, naveo je da su zabilježili učešće trojice osuđenika u promotivnim aktivnostima SNS-a.

"U tom monitoringu, našem monitoringu izborne kampanje, vidjeli smo da praktično tri ratna zločinca aktivno učestvuju, Lazarević, Šešelj, Šljivančanin, učestvuju u promotivnim aktivnostima Srpske napredne stranke", rekao je Milosavljević.

Riječ je o Vladimiru Lazareviću, Vojislavu Šešelju i Veselinu Šljivančaninu, koji su osuđeni pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju.

Milosavljević smatra da demokratske promjene u Srbiji neće imati puni smisao ukoliko se ne promijeni odnos institucija prema ratnim zločinima i njihovim žrtvama.

Podsjetio je i na slučajeve u kojima su, prema njegovim riječima, državni predstavnici pružali političku podršku osuđenim ratnim zločincima.

Kao primjer naveo je posjete Milanu Lukiću, osuđenom za ratne zločine u Višegradu.

Govoreći o odnosu prema prošlosti, upozorio je da se ne smije ponoviti situacija u kojoj ratni zločinci imaju status zaslužnih građana.

Srebrenica i ratna prošlost: Veliki test za studentski pokret

Poseban dio razgovora bio je posvećen odnosu studentskog pokreta prema genocidu u Srebrenici, ratnim zločinima i odnosima Srbije sa susjednim državama.

Milosavljević smatra da bez sistematskog suočavanja s ratnom prošlošću i izgradnje dobrosusjedskih odnosa neće biti moguće govoriti o istinskoj demokratskoj promjeni.

"Ko god da formira novu vlast, neće moći da se zapravo napravi neka prava demokratska konfiguracija vlasti u Srbiji koja je u skladu s vladavinom prava bez tog jednog sistematskog odnosa prema tome da se uspostave dobrosusjedski odnosi i da se na neki način zaista stavi tačka na ratne devedesete", poručio je.

Upozorio je da studentski pokret još nema potpuno jasan i dosljedan odnos prema tim pitanjima.

"Ne postoji jasan odnos studentske liste prema suočavanju s ratnom prošlošću", kazao je.

Naveo je da su pojedini predstavnici studentskog pokreta iznosili izjave kojima se umanjuje genocid u Srebrenici.

Istovremeno je podsjetio na primjer studentskog protesta u Nišu, gdje je redarska služba uklonila grupu koja je na skup donijela zastavu s likom Ratka Mladića.

Zbog toga odnos studentskog pokreta prema ratnoj prošlosti opisuje kao ambivalentan, što povezuje i s različitim ideološkim profilima ljudi okupljenih u pokretu.

"Ukoliko se stremi dalje ka vladavini prava, ti testovi za suočavanje s ratnom prošlošću će doći", naglasio je.

Podsjetio je da studentski program od 11 tačaka predviđa i pitanje odgovornosti za kršenja ljudskih prava te lustraciju.

Prema njegovim riječima, upravo bi poštovanje sudskih presuda i dosljedna primjena principa vladavine prava morali biti među osnovnim zadacima budućih političkih aktera.

Zločin u Sjeverinu: Žrtve i dalje čekaju priznanje

Govoreći o odnosu Srbije prema ratnim zločinima, Milosavljević je podsjetio na godišnjicu zločina u Sjeverinu, počinjenog 22. oktobra 1992. godine.

Tog dana pripadnici paravojne formacije "Osvetnici", pod komandom Milana Lukića, oteli su 16 putnika iz autobusa na liniji Rudo – Priboj. Oteti civili potom su ubijeni.

Milosavljević je istakao da žrtve ratnih zločina moraju dobiti dostojanstveno mjesto u društvenom sjećanju, upozoravajući da porodice žrtava zločina u Sjeverinu i dalje imaju problem s priznavanjem statusa civilnih žrtava rata.

Smatra da bi se društvo prema žrtvama ratnih zločina moralo odnositi s jednakim poštovanjem kao prema žrtvama drugih tragedija.

Posebno je naglasio potrebu otvaranja tajnih arhiva sigurnosnih službi, vojske i policije, smatrajući da bi to omogućilo rasvjetljavanje kršenja ljudskih prava tokom prethodnih decenija.

"Nacionalistički autokratski savez" u Srbiji i Republici Srpskoj

Milosavljević se posebno osvrnuo na odnos vlasti u Republici Srpskoj prema studentskom pokretu, navodeći da su pojedina okupljanja i javni istupi bili otežavani ili otkazivani.

Takve postupke opisao je kao ograničavanje slobode okupljanja.

"Ono što smo mogli da vidimo jeste da je to klasično jedno autokratsko zabranjivanje, odnosno zabrane slobode okupljanja koje su neobrazložene", kazao je.

Povukao je paralelu sa zabranom okupljanja povodom uklanjanja murala Ratku Mladiću u Beogradu 2021. godine, kada je Aleksandar Vulin bio ministar unutrašnjih poslova Srbije.

Milosavljević tvrdi da postoji koordinacija političkih aktera u Srbiji i Republici Srpskoj kada je riječ o odnosu prema protestima.

"Tako da postoji jedna sinhronizacija tih aktivnosti između ne samo Dodika, nego i člana stranke Draška Stanivukovića također", naveo je.

Potom je iznio oštru političku ocjenu.

"To je jedan nacionalistički autokratski savez koji za određene aktivnosti ne podrazumijeva to, kako oni to vole da kažu, svesrpsko jedinstvo", rekao je Milosavljević.

Prema njegovim riječima, protesti i studentski skupovi bili su opstruirani, dok se patriotizam koristi kao sredstvo političkog pritiska na one koji podržavaju promjene.

Govoreći o odnosu prema Ratku Mladiću i veličanju osuđenih ratnih zločinaca, upozorio je na pokušaje predstavljanja osoba odgovornih za najteže zločine kao nacionalnih heroja.

Smatra da se takvim porukama nastoji dovesti u pitanje patriotizam mladih ljudi koji podržavaju studentski pokret.

"Najbolji test patriotizma jeste zapravo poštovanje zakona, a taj test ćemo vidjeti i u nedjelju kako će se on odvijati", zaključio je Milosavljević u razgovoru za N1.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad