Sa vrlo oštrom porukom iz Estonije je ispraćen srbijanski ministar spoljnih poslova Marko Đurić. Neprihvatljivo je rukovati se sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, izričit je bio Margus Tsahkna, šef diplomatije zemlje čija bivša premijerka preuzima vođenje čitave diplomatije Evropske unije. Pretpostavka je da je Đurić i išao u Talin da bi omekšao stav baltičkih zemalja prema Srbiji.
Bio je to uobičajeni bilateralni susret dvojice ministara. Djelovalo je da prolazi u prijatnoj atmosferi.
„Između ostalog, razgovarali smo o bezbjednosnoj situaciji na Balkanu“, rekao je Margus Tsahkna, šef diplomatije Estonije.
„Članstvo u EU je strateški cilj Vlade Srbije“, rekao je ministar Marko Đurić.
Međutim, poslije sastanka, uslijedio je oštar, gotovo nediplomatski, tvit estonskog ministra.
„Ugostio sam Marka Đurića i naglasio: Neprihvatljivo je rukovati se sa ratnim zločincem koji podriva bezbjednost Evrope i suverenitet Ukrajine. Očekuje se od kandidata za članstvo u EU Srbije da se usaglasi sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Podržavam dijalog Srbije i Kosova ka miru“, naveo je on.
Pod rukovanjem sa zločincem vjerovatno se misli na susret Aleksandra Vulina i Vladimira Putina u Vladivostoku. Problem sa baltičkim zemljama mogao bi da postane veći sa izborom Kaje Kallas, upravo bivše estonske premijerke, za visoku predstavnicu, nasljednicu Španca Josepa Borrella.
Novinar European Western Balkansa Aleksandar Ivković kaže da je zapravo posjetom Estoniji ministar Đurić išao u susret mogućem budućem problemu.
„Jasno je da je od njegovog preuzimanja funkcije ministra spoljnih poslova on zadužen za imidž Srbije na Zapadu i popravljanje tog imidža. Da otkloni neke sumnjičavosti koje su nastale proteklih godina. Što zbog stava prema Rusiji, što zbog Banjske, što zbog načina na koji su održani izbori prošlog decembra“, kaže Ivković.
Oštar stav baltičkih zemalja ipak ima ograničen domet u Briselu.
„Baltičke zemlje neće moći mnogo da stvore problema Srbiji iz prostog razloga što su veliki igrači postigli neku vrstu dogovora sa vlastima u Srbiji. Vlast u Srbiji je saradljiva na drugim poljima. Na polju oružja koje se, kako navode razni mediji, doprema Ukrajini preko posrednika, na polju litijuma i na polju Kosova“, kaže Ivković.
No, ukoliko Vlada Srbije, poslije tri godine želi otvaranje novih klastera, odnosno poglavlja u pregovorima o članstvu, mora da obezbijedi makar da tri baltičke zemlje i Poljska progledaju kroz prste za neuvođenje sankcija Rusiji, jer se ta vrsta odluke u Briselu donosi konsenzusom. Zato je poseta Talinu početak opipavanja pulsa na Baltiku.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!