U Hrvatskoj 231 prijava: Djeca izložena seksualnim ucjenama i zlostavljanju na internetu - TikTok uklanja račune

CNZD-u, u sklopu kojeg djeluje i osječki Centar za sigurniji internet, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) je, u skladu s evropskim Aktom o digitalnim uslugama (DSA), 23. jula dodijelila status pouzdanog prijavitelja (trusted flagger).

Time je Centar za nestalu i zlostavljanu djecu postao izuzetno važna hrvatska institucija u uklanjanju nezakonitog sadržaja s interneta koji ugrožava djecu jer, kako se ističe, pružatelji internetskih platformi i društvenih mreža koje posluju u EU sada zakonski moraju prioritetno i bez odgađanja obrađivati sve obavijesti i prijave CNZD-a.

U Centru ističu da su od sticanja statusa pouzdanog prijavitelja do 21. septembra na adresu prijavljenu Evropskoj komisiji zaprimili najviše prijava protiv platforme Telegram, zbog čega su podnijeli pet obavijesti.

Napominju i da su kanalima koje Centar za sigurniji internet koristi odranije uputili još 11 obavijesti – osam TikToku, dvije Discordu i jednu Meti za Instagram.

Dodaju da su posebni kanali za pouzdane prijavitelje na tim platformama uspostavljani tokom septembra, ali da Metin još uvijek ne funkcioniše.

Sadržaj koji direktno ugrožava djecu

Obavijesti upućene velikim internetskim platformama, ističe se u odgovoru CNZD-a Hini, uglavnom se odnose na sadržaj koji direktno ugrožava djecu.

Na TikToku je tako bilo riječi o profilima i objavama kojima se ismijavaju i ponižavaju prepoznatljiva djeca, zatim o objavi u kojoj se imenuje djevojčica i iznose tvrdnje seksualne prirode o njoj, kao i o dijeljenju fotografija djece bez njihovog pristanka.

Discordu i Meti prijavljeni su računi putem kojih se provodila seksualna ucjena, kao i server na kojem je seksualni sadržaj bio dostupan maloljetnicima.

U CNZD-u ističu i da su Telegramu prijavili kanale i račune koji nude materijal seksualnog zlostavljanja djece, račun koji prikazuje nasilje i prodaje pristup zatvorenom kanalu, ali i mrežu kanala koja djeci, pod krinkom varalica za igre, prodaje zlonamjerni softver.

"Rezultati se jako razlikuju od platforme do platforme. TikTok je svih osam predmeta zatvorio u roku od dva dana, šest od njih isti ili sljedeći dan. Uklonjena su dva računa i dvije objave, a u još jednom slučaju TikTok je utvrdio kršenje pravila. Od Discorda i Mete odgovor još nismo zaprimili", ističu iz Centra u odgovoru Hini.

Dodaju da od Telegrama nisu dobili čak ni potvrdu o prijemu, iako je prva obavijest poslana 3. septembra, dok Telegram ne dodjeljuje ni broj prijave putem kojeg bi se moglo pratiti postupanje.

Osim toga, pojašnjavaju da su od kraja jula Ministarstvu unutrašnjih poslova dostavili 40 izvještaja, kao i niz dopuna u vezi s prijavama koje su zaprimili.

Prema prijavama koje su zaprimili i izvještajima dostavljenim policiji, najzastupljenije je seksualno zlostavljanje djece, a odmah nakon toga seksualna ucjena djece i mladih.

Seksualno zlostavljanje, ucjenjivanje i iskorištavanje

"Od 23. jula putem obrasca na csi.hr zaprimili smo 95 prijava, a u 58 od njih prijavitelji su sami odabrali kategoriju seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece. U 34 prijave navedena je poveznica na Telegram, a u 23 na TikTok. Od 40 izvještaja koja smo dostavili policiji, 13 se odnosi na materijal seksualnog zlostavljanja djece, a 11 na seksualnu ucjenu i iskorištavanje, u najmanje šest slučajeva maloljetnika", ističu u Centru.

Osim toga, navode da su zaprimljene prijave zbog ismijavanja i ponižavanja djece na TikToku te objavljivanja ličnih podataka djece u Telegram grupama.

U Centru za nestalu i zlostavljanu djecu komentarisali su i EU KIDS Act, predstavljen sredinom septembra, odnosno prijedlog uredbe EU čiji je cilj zaštita maloljetnika i uvođenje strožijih sigurnosnih pravila, među kojima je i zabrana pristupa društvenim mrežama djeci mlađoj od 13 godina.

"EU KIDS Act ocjenjujem kao važan prijedlog kojim se snažnije otvara pitanje odgovornosti digitalnih platformi za sigurnost djece. Koliko će taj akt biti efikasan ovisit će o provedbi, dobna granica može imati smisla ako je provjera dobi pouzdana, proporcionalna i štiti privatnost korisnika", rekao je za Hinu voditelj i jedan od osnivača CNZD-a Tomislav Ramljak.

Naglasio je i da ograničavanje pristupa pojedinoj platformi samo po sebi ne uklanja nezakonit sadržaj niti zaustavlja osobu koja pokušava zlostavljati dijete.

Zaštita djece traži jasnu odgovornost države i platformi

Ramljak je pozdravio nedavnu najavu izrade Zakona o zaštiti djece u digitalnom okruženju, ističući da zaštita djece na internetu zahtijeva jasnu odgovornost države, platformi i svih službi koje rade s djecom.

"Prema predstavljenoj najavi, zakon bi trebao biti usklađen s evropskim okvirom, a naglasak je na provjeri dobi, prevenciji, edukaciji i podršci djeci i roditeljima", kazao je Ramljak.

Dodao je, međutim, da će konačnu ocjenu moći dati tek kada bude dostupan konkretan tekst zakona i kada se vidi na koji će se način njegove odredbe provoditi. Potvrdio je i da je Centar član radne grupe za izradu zakona.

"Naš će doprinos biti usmjeren na to da predložena rješenja odgovore na stvarne probleme s kojima se djeca i roditelji susreću. Kvalitet zakona u konačnici će pokazati može li dijete zbog njega dobiti bržu, dostupniju i djelotvorniju zaštitu", zaključio je Ramljak, prenosi Hina.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad