Ukida se neradna nedjelja: Ustavni sud utvrdio kršenje sloboda preduzetništva, Skupština već pripremila zakon

Iz najvećeg trgovačkog lanca i najvećeg poslodavca kompanije “Voli” saopštili su da oni podržavaju neradnu nedjelju, ali jednako za sve i da odgovoran dijalog treba pokrenuti u Privrednoj komori.

Prema dosadašnjim iskustvima, od donošenja odluke do njenog objavljivanja u Službenom listu prolazilo je od nekoliko dana do nekoliko mjeseci zavisno od potreba redakture odluke.

Unija slobodnih sindikata decenijama traži da za sve djelatnosti koje nemaju javni interes rada i potrebu neprekidnog rada bude uvedena nedjelja kao obevezni neradni dan. Odbor za trgovinu Privredne komore na proljeće 2019. predložio je Vladi da uvede neradni dan za trgovine nedjeljom i državnim praznicima. Zakon je usvojen u jule te godine, a primjena je počela 20. oktobra. Unije poslodavaca je u avgustu 2019. podnijela inicijativu Ustavnom sudi za ocjenu ovog člana zakona.

“Ustavni sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd.), dok je drugoj grupi to zabranjeno. Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine, ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu”, navedeno je u obrazloženju Ustavnog suda.

Oni su naveli da ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu, kao i da je time došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa.

Šta se mijenja?

Grupa poslanika “Evrope sad” je 10. novembra poslala Skupštini predlog izmjene člana 35a tako što su na početku novog člana dodali rečenicu da se “u cilju prevencije zaštite zdravlja zaposlenih u objektima trgovina” njihov rad ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, a zatim je ponovljen skoro isti tekst sada poništenog člana.

Poslanici PES, Demokrata, Bošnjačke stranke, SNP-a i albanskih stranaka (ukupno 35 poslanika) juče je predalo zahtjev za održavanje vanredne sjednice Skupštine za 16. februar na kojoj bi bio predlog izmjena člana 35a o neradnoj nedjelji.

“Odgovorno smo sačekali da se socijalni partneri dogovore oko stepena prava koja se tiču više od 50.000 zaposlenih u sektoru trgovine, prije odluke Ustavnog suda. Kako do tog dogovora nije došlo, predložili smo da se zakon uvrsti u dnevni red. Ostajemo dosljedni i posvećeni očuvanju i unapređenju radničkih prava. To je pitanje zdravlja, porodičnog života i osnovnih radnih prava. To je pravo na odmor, na vrijeme sa porodicom i na očuvanje ljudskog dostojanstva”, naveo je poslanik PES-a Miloš Pižurica.

Sagovornik “Vijesti” iz oblasti ustavnog prava, kazao je da ako bude ponovo usvojen suštinski isti član zakona kao ovaj što je sada ukinuti i ako neko ponovo pokrene njegovu ocjenu Ustavni sud bi ga ponovo mogao ukinuti u skraćenoj proceduri. Procjena ustavnosti dosadašnjeg člana trajala je šest i po godina, od avgusta 2019. do juče.

Dogovor iz 2022. godine

Zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata (USS) Ivana Mihajlović kazala je “Vijestima” da oni predlažu da Skupština usvoji izmjene zakona o kojima su se socijalni partneri dogovorili krajem 2022. u okviru pregovora za tadašnji tekst Opšteg kolektivnog ugovora.

“Socijalni partneri (reprezentativni sindikati i reprezentativno udruženje poslodavaca) od 2020. godine vode intenzivne pregovore na temu izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjoj trgovini. Kako smo bili svjesni mogućnosti da će epilog pred Ustavnim sudom biti ovakav, kao odgovorna organizacija pristupili smo pregovorima i iznalaženju rješenja koje bi bilo prihvatljivo za sve strane, u prvom redu zaposlene, a onda i poslodavce (sa akcentom na male privrednike) i aktuelne potrebe naše ekonomije (turistička destinacija, održivost malih preduzeća u djelatnosti trgovine, potrebe dijela stanovništva...). Ulažući ogroman napor pa i žrtvu, iznašli smo kompromisno rješenje koje je jednoglasno usvojeno na Socijalnom savjetu i koje je trebalo da bude testirano u toku samo jedne godine a koje bi zaposlenima u trgovini garantovalo još veći stepen zaštite prava na slobodan dan u toku sedmice. No, kompromisni predlog socijalnih partnera nije dobio pažnju niti naišao na interesovanje kako Vlade tako ni poslanika/ca u Skupštini. Čak ni rok koji je Ustavni sud ostavio Vladi za iznalaženje rješenja kojim bi se preduprijedilo donošenje ovakve, konačne odluke nije bio alarm za dalje procesuiranje kompromisa postignutog na nivou socijalnih partnera”, navela je Mihajlović za Vijesti.

Poslanici tada nisu prihvatili ni da raspravljaju o ovom kompromisnom rješenju socijalnih partnera, što sada za posljedicu ima potpuno vraćanje radne nedjelje.

Kompromis je predviđao da trgovine mogu raditi nedjeljom od 1. juna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. januara u samo jednoj smjeni i u samo jednom prodajnom objektu na teritoriji jedne opštine. Odnosno ako trgovački lanac u Podgorici ima desetak megamarketa mogao bi da radi samo jedan i to jednu smjenu. Radnici koji bi radili nedjeljom dobili bi uvećanu dnevnicu i dodatni slobodan dan. Taj dogovor je bio probno ograničen na godinu, nakon čega bi se analizirao njegov učinak.

Dio tadašnjeg dogovora o djelimičnoj radnoj nedjelji bio je i povećanje dnevnice za 80 odsto za rad nedjeljom, što je stupilo na snagu kroz tada usvojeni Opšti kolektivni ugovor.

MIhajlović navodi da je sada ključna uloga Skupštine da do objave u Službenom listu usvoji izmjenu zakona prema dogovoru socijalnih partnera i time pokažu “odgovornost za zaštitu prava zaposlenih u trgovini za koje, odavno je već jasno, ne važe opšti propisi o radu kojima je pravo na sedmični odmor garantovano kao jedno od osnovnih prava”.

Uprava kompanije “Voli” saopštila je da podržavaju neradnu nedjelju, a poručuju i da zakon mora važiti jednako za sve.

“Prakse u kojima nedjeljom i praznicima, u okviru benzinskih pumpi, rade marketi ili u kojima se trgovinski objekti formalno preimenuju u pekare, predstavljaju narušavanje principa jednakosti i direktno ugrožavaju prava radnika, ali i fer tržišnu utakmicu. ‘Voli’ će, kao i do sada, u potpunosti poštovati zakon i zalagati se za to da pred zakonom svi budu jednaki”, poručuju iz te kompanije.

Odgovorni poslodavci da nastave da ne rade nedjeljom

U slučaju da kompromisni predlog ne bude usvojen do objavljivanja Odluke Ustavnog suda u Službenom listu, USS će pozvati poslodavce iz sektora trgovine da nastave da ne rade nedjeljom kako bi pokazali odgovoran odnos prema svojim zaposlenima, njihovim pravima iz radnog odnosa, uslovima rada, zaštiti zdravlja i bezbjednosti na radu.

“Takođe, do iznalaženja konačnog rješenja, insistiraćemo da inspekcijski organi budu u potpunosti okrenuti sektoru trgovine radi zaštite prava zaposlenih na slobodan dan u toku sedmice i to nedjeljom, kako je to propisano članom 76 Zakona o radu”, navela je Mihajlović.

Ovaj član predviđa da zaposleni siguran sedmični odmor od najmanje jednog dana koristi u nedjelju, a tek ako priroda posla i organizacija rada to zahtijeva, poslodavac je dužan da odredi druge dane za korišćenje ovog odmora.

“USS će nastaviti da insistira ne samo na očuvanju neradne nedjelje u trgovini već i u svim drugim sektorima čija priroda djelatnosti ne podrazumijeva neprekidan rad. Pravo na ograničeno radno vrijeme, na slobodan dan u toku sedmice, ustavna su i zakonska prava svih zaposlenih i kao takva moraju biti zaštićena”, navela je Mihajlović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad