Vučić na dan ostavke pomilovao 49 ljudi, sudovi tek počeli objavljivati popise

Studentski pokret, čija je lista pobijedila na parlamentarnim izborima 25. oktobra, oštro se usprotivio jer su na spisku pomilovanih i aboliranih od krivičnog gonjenja i osobe koje su napadale i povređivale studente tokom višemjesečnih protesta, potaknutih pogibijom 16 ljudi u padu nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici 1. novembra 2024.

Studenti su to nazvali "obesmišljavanjem pravnog akta pomilovanja" i "opasnim presedanom", dok otac djevojke Tamare Ponjavić, jedine koja je preživjela pad nadstrešnice u Novom Sadu, ali je ostala trajni invalid, Vučićevu odluku vidi kao "ruganje pravdi".

Povod za oštre osude studenata i dijela javnosti izazvala je i činjenica da se među 49 pomilovanih nalazi i vozač optužen za teško ubistvo u pokušaju, koji se automobilom zaletio u jednu od komemorativnih studentskih blokada i teško povrijedio studenticu Sonju Ponjavić.

Vučić je pomilovanje potpisao 27. septembra, samo nekoliko dana prije nego što je na sudu bilo zakazano izricanje presude.

Vučić je ranije pomilovao i vozačicu koja je automobilom namjerno na trotoar srušila jednu studenticu tokom komemorativne blokade u Novom Beogradu, kao i četvoricu aktivista SNS-a koji su u januaru 2025. nasrnuli na grupu studenata dok su u Novom Sadu lijepili pozive na protest. Jednoj studentici je tada bejzbol palicom polomljena vilica.

Zbog ovog incidenta i pritiska javnosti tada je pala vlada Miloša Vučevića, lidera SNS-a, a ostavku je podnio i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.

Među pomilovanima na dan Vučićevog odlaska s dužnosti šefa države je i takozvana "novosadska grupa", grupa studenata i aktivista koji su, nakon tajnog snimanja jednog od njihovih sastanaka, optuženi za pokušaj nasilnog rušenja ustavnog poretka.

Vučić je to okarakterisao kao "užasne događaje u posljednjih godinu i po dana", aludirajući na masovne antivladine proteste koji su, predvođeni studentima, zahvatili cijelu zemlju nakon novosadske tragedije.

Na dosad objavljenom spisku od 49 pomilovanih i aboliranih nedostaje još sedam imena, a među do sada objavljenima najpoznatija je Dijana Hrkalović, nekadašnja državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije, kojoj se sudilo za trgovinu utjecajem.

Pravni stručnjaci, između ostalog, osporavali su Vučićev ubrzani tajming i navodno kršenje procedure, ukazujući da nije poštovan formalni postupak.

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vida Petrović-Škero rekla je da bi zakonitost Vučićevih pomilovanja mogla biti dovedena u pitanje ako se pokaže da nije poštovana procedura u kojoj je moralo učestvovati i Ministarstvo pravde.

"Ako Ministarstvo nije učestvovalo u tom postupku, onda kompletna procedura nije legalna i akt ne može proizvesti pravno djelovanje", rekla je Petrović-Škero za TV Nova, navodeći da bi "morao reagovati Ustavni sud".

Međutim, reagovanje Ustavnog suda se u tranzicijskom periodu prijenosa vlasti, prema navodima Hine, teško može očekivati jer je na njegovom čelu profesor beogradskog Pravnog fakulteta dr. Vladan Petrov, kojeg dio stručne javnosti i građana smatra Vučićevim "lojalistom".