Politikolog i ekspert za Balkan Bodo Weber smatra da čak i ako bi Srbija pristala na konačan sporazum i priznanje Kosova, vjerovatno bi Kosovo dobilo sve, osim članstva u Ujedinjenim nacijama, "čak i da to bude podržano od Srbije, Rusija sigurno neće pristati". Ocjenjuje da je novi francusko-njemački prijedlog zapravo međusporazum, poslije faze krize i ćorsokaka u koji je dijalog upao u posljednjih pet godina i da je cilj da se fokus sa nekih nižih bilateralnih pitanja vrati na dijalog o suštinskim pitanjima, a to je statusni spor. Također, problem je što javnost nije imala uvid u cjelokupan prijedlog sporazuma, i da nije jasno da li su dvije strane imale istu verziju dokumenta pred sobom.

Upitan da prokomentariše novi “non-paper” koji je objavio Albanian post, a u kome se navodi da će i Kosovo i Srbija snositi posljedice ako ne prihvate francusko-njemački plan, on kaže da bi bio oprezan, jer je taj medij i ranije objavljivao „ekskluzivne dokumente za koje se kasnije ispostavilo da nisu vjerodostojni“.

Osvrnuvši se na izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da Srbiji prijete sankcije ako ne pristane na sporazum, on ističe da bi i tu bio oprezan, ali dodaje da misli da će biti određene posljedice, kao što su to i najavili razni evropski zvaničnici, i to u vidu smanjene ekonomske pomoći.

Što se tiče zamrzavanja ili ukidanja pregovaračkog procesa Srbije sa EU, navodi da za sada za to nije vidio potvrde.

„Ima određenih spinovanja i pretjerivanja, svakako ima pritisak na Beograd i Prištinu“, kaže Bodo Weber u emisiji Iza vesti.

Upitan da prokomentariše ocjene nekih analitičara da Beograd i Priština nemaju motiv da potpišu sporazum jer nema ni „štapa ni šargarepe“ za njih, on se sa tim ne slaže.

„Ima određeni štap u smislu da s početkom rata u Ukrajini taj nivo gledanja kroz prste Srbiji zbog politike sjedenja na dvije stolice nema više toliku toleranciju i ako bi došlo do neuspjeha ove inicijative sigurno bi to imalo neki efekat, da li bi to dovelo do prekida pretpristupnih pregovora kao što je to više puta tražio Evropski parlament, to treba čekati“, smatra Weber.

Dodaje da što se tiče šargarepe – „sigurno je to jedan dio pojačane ekonomske podrške i za Srbiju i za Kosovo“.

Na pitanje u kojoj su fazi pregovori, da „pošto se sve odvija iza zatvorenih vrata, čak ni to nije jasno, ali kad gledate izjave evropskih zvaničnika… imali ste utisak da bi Beograd i Priština samo još trebalo da stave potpis na sporazum“.

Međutim, ocjenjuje da nije jasno ni da li su učesnici imali istu verziju dokumenta pred sobom.

„(Specijalni izaslanik EU Miroslav) Lajčak je prilikom iznenadne posjete Kosovu spomenuo sporazum od 11 tačaka, dok je Kurti samo dan-dva kasnije pričao o sporazumu od 10 tačaka. Očigledno nikom nije jasno o kojoj se verziji pregovara“, zaključuje on.

Ali, ukazuje, da sama tajnost ne mora biti sporna u tako osjetljivim pregovorima, dok je njemu više sporno da li će taj sporazum po suštini i postupku voditi do cilja.

Ističe da je svakako ključni element konačnog sporazuma i kraja cjelokupnog dijaloga priznanje Kosova od Srbije.

Što se tiče članstva Kosova u UN-u, kaže da je to „ideologiziran dio, spinovana tačka“.

„Čak i ako bi Srbija pristala na konačan sporazum i priznanje Kosova, vjerovatno će Kosovo dobiti sve, osim članstva u UN-u, čak i da to bude podržano od Srbije, Rusija sigurno neće pristati“, ocjenjuje.

Na pitanje da li je važnije da Kosovo prizna Srbija ili na primjer Španija, jedna od pet članica EU koja ne priznaje kosovsku nezavisnost, on navodi da čak i ako Lajčak može da obezbijedi da se neke od zemalja EU koje ne priznaju Kosovo predomisle, što se najavljuje kao „šargarepa“ za Prištinu, „Španija sigurno neće biti među njima, prije će to biti Grčka nego Španija“.

A na to da li je opcija da se ZSO ne formira, što Kurti odbija iako je međunarodna zajednica odlučna u tome da je to obaveza koju je u Briselu potpisala Priština, kaže da je „i to je jedna potpuno nejasna tačka u ovom francusko-njemačkom prijedlogu“.

„Da li je ZSO preduslov za potpisivanje sporazuma ili je dio paketa tog novog sporazuma, tu imamo oprečne izjave. Problem sa ZSO je taj da je to tema na kojoj je zaglavljen dijalog prije sedam godina“, upozorava i pita da se to da li će zajednica imati izvršna ovlaštenja ili neće ne može riješiti bez jasnog određivanja zapadnih pregovarača.

Upitan ko je konstruktivniji – Vučić ili Kurti – Weber navodi da se čini od nedavne posjete petorke Beogradu i Prištini da su na Zapadu riješili da je problem u Prištini, a ne u Beogradu, „i čini se da je to rezultat taktičnog pristupa Beograda, da se Beograd pravi kao da je konceptivan iz nekih računa da će tako pregovori propasti i da će krivica biti na Prištini“.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad