Krunoslav Jurčić, nekadašnji šef nabave nuklearnog goriva u NE Krško gostovao je kod Domagoja Novokmeta u Studiju uživo. Otkrio je kako je izgledao začetak proizvodnje nuklearne energije 80-ih u Hrvatskoj i Sloveniji.

Zbrinjavanje nisko i srednje radioaktivnog nuklearnog otpada koje se planira kod Dvora na Uni, točnije u Čerkezovcu, ne predviđa nikakvu korist za lokalno stanovništvo. Izostala je lokalna renta koja bi trebala biti predviđena u Zakonu. “Istraživanja se rade nakon što je Vlada RH rekla da je ovo odabrana lokacija. Tužno je da se bira lokacija najbliža Uni”, upozorio je ranije Toni Vidan iz Zelene akcije.

Stanovnici se protive ideji odlaganja opasnog otpada u njihovom kraju i očekuju da će studija za okoliš potvrditi njihove sumnje o neprikladnosti lokacije. A kako je to izgledalo ranijim danima, prisjetio se Krunoslav Jurčić.

Kako se to radilo nekad?

“Prije 40 i nešto godina nitko ništa nije pitao stanovnike Krškog. Izgradnja je bila par kilometara od Krškog, iskoristio se dio terena, a drugi dio je bio pod jabukama, mi smo te jabuke jeli!”, prisjeća se Jurčić.

Predviđene su bile dvije nuklearke; jedna u Sloveniji, jedna u Hrvatskoj.

Pričalo se o osam nuklearki

“Pričalo se čak o osam nuklearki”, podsjeća on i dodaje da su prve četiri trebale biti u Hrvatskoj i Sloveniji. “82. je NE Krško puštena u pogon, a nakon toga se trebalo krenuti u drugu, smještenu u Hrvatskoj koja je trebala biti duplo jača”, objašnjava.

Najozbiljnije lokacije koje su se tada, oko 1985. godine razmatrale bile su na Viru kod Zadra i kod Prevlake. Odluka je pala na potonju.

Krenuli su razgovori, angažiranje domaće industrije, no onda je 1986. došla zabrana iz Beograda – izglasan je moratorij o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana: “Mi taj dokument nikad nismo vidjeli, to su bile političke tajne”, smatra Jurčić.

“Po našim tadašnjim informacijama, motiv je bio da se zaustavi osamostaljenje Hrvatske i Slovenije u energetskom smislu”, kazao je Jurčić.

Najplodnije bile Hrvatska i Slovenija

“Energetika je po mom sudu dvije trećina politika, a jednu trećinu privreda”, govori Jurčić koji se trebao baviti uvozom nuklearne energije iz Bosne i Srbije. Smatra da je taj trend uvoza indikativan, a kako kaže, velika većina rada se odrađivala tada u Sloveniji i Hrvatskoj.

“Jedini ugovori izvan tih firmi bili su s Institutom za potrese u Skopju i s firmom iz Trstenika”, opisuje količinu energije proizvedene u Hrvatskoj i susjednoj nam Sloveniji.

Na pitanje kako se projektu NE Krško pristupalo sa sigurnosnog aspekta, Jurčić otkriva:

“Nisam primjetio da je ikad bilo političkog utjecaja ili sugestije. Bila je opća odluka. Bilo je jednom zabrana uvoza opreme pa je nuklearki trebala oprema koju je Westing House uvezao zajedno s nuklearnom energijom”, prisjeća se stručnjak.

Sudjelovanje u izgradnji drugog reaktora NE Krško

Je li sudjelovanje u projektu izgradnje drugog reaktora NE Krško nešto što bi Hrvatska trebala zgrabiti?

“Po meni apsolutno je. Nisam fan nuklearne energetike, dapače skeptičan sam bio možemo li sve to izgraditi. Ali kad uzmete u obzir da sadašnja polovica NE Krško opskrbljuje Hrvatsku sa 16 posto električne energije, u slučaju izgradnje drugog reaktora to bi naraslo sigurno dvostruko”, govori Jurčić i za primjer daje Mađarsku koja ima sedam reaktora kojima pokriva 50 posto potreba. Francuska pak skoro sve dobiva iz nuklearnih elektrana, a rezultat toga je najniža razina emisija ugljičnog dioksida u Europi.

“S tvrtkom koja je gradila nuklearnu elektranu u Turskoj”, otkriva Jurčić, “smo dogovorili izvoz hrvatsko-slovenskih usluga i robe u vrijednosti 150 milijuna tadašnjih maraka.”

Kada se kretalo u pionirski poduhvat, postojala je skepsa hoćemo li imati dovoljno dobru tehnologiju i ljudskog kapitala za izgradnju nuklearke?

“Došao sam kao diplomirani ekonomist i s obzirom da sam dobro znao engleski, dobio sam poziciju na kojoj sam se bavio nuklearnim gorivom. Sve se učilo u hodu i u tehničkom sektoru, ali na kraju je to bilo fantastično… Sa svim unaprjeđenjima danas je NE Krško predviđeno da radi 60 godina”, kazao je.

“Moje nuklearno gorivo je tada radilo 40-50 stručnjaka u svijetu”, zaključuje priču Krunoslav Jurčić, jedan od pionira bavljenja nuklearnom energijom u Hrvatskoj.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje