Disney pokreće kampanju adaptacije crtića u igrane filmove

Showbiz 26. okt 201409:19 > 12:43
EPA

Nakon golemog uspjeha igranih verzija crtića "Alisa u zemlji čudesa" i "Uspavana ljepotica", kompanija Disney odlučila je odgovoriti na trendove u ukusima filmskih publika diljem svijeta obradama većine svojih animiranih klasika u obliku igranog filma, piše The Independent.

“Alisa u zemlji čudesa” (2010.) u režiji Tima Burtona, s Johnnyjem Deppom u ulozi Ludog Šeširdžije, zaradila je, unatoč mještovitim kritikama, više od milijarde dolara na svjetskim kinoblagajnama. Disneyev crtić po predlošku Lewisa Carrolla ne prestaje osvajati srca djece diljem svijeta od 1951.

Ranije ove godine lansirana adaptacija “Uspavane ljepotice” iz 1959., filmskoga naslova “Gospodarica zla – Maleficent”, u kojoj zlu vilu glumi Angelina Jolie, također je naišla na različite reakcije publike i kritike, ostvarivši dosad 756 miliona dolara zarade, što je taj film smjestilo na drugo mjesto najisplativijih filmova dosad u ovoj godini.

Potaknut golemim interesom publike za te filmove, Disney je odlučio agresivnije krenuti s igranim adaptacijama svojih slavnih klasika, piše The Independent.

Igrane obrade popularnih Disneyevih crtića nisu, doduše, posve nova ideja – “101 Dalmatinac” s Glenn Close u ulozi Cruelle de Vil iz 1996. požnjeo je velik uspjeh, kao i njegov nastavak iz 2000., “102 Dalmatinca”.

No, ovaj puta čini se da je to što smo dosad gledali tek vrh ledenog brijega, a u mjesecima koji dolaze iz radionica holivudskih studija izaći će još čitav niz naslova koji će omiljene animirane likove smjestiti u neka za njih posve nova i neočekivana okruženja.

Za mart iduće godine redatelj Kenneth Branagh najavio je ‘novu viziju’ “Pepeljuge” (1950.), projekt na kojemu Disney radi od 2010. Ulogu Pepeljuge igrat će zvijezda serijala “Downton Abbey” Lily James, a u ostalim će ulogama biti Cate Blanchett kao njezina maćeha i Helena Bonham Carter kao kuma vila.

U planu su i dva ‘remakea’ “Knjige o Džungli” (1967.), prema zbirci kratkih priča Rudyarda Kiplinga. Jednog će producirati Disney, a drugog Warner Bros. U Disneyevoj verziji, najavljenoj za oktobar 2015. u režiji Jona Favreaua, životinje će biti kompjutorski animirane, a glasove će im posuditi Bill Murray (medo Baloo), Idris Elba (tigar Shere Khan), Ben Kingsley (pantera Bagheera), Scarlett Johanshon (zmija Kaa), te Christopher Walken (majmunski kralj Louie).

Film Warner Brosa, pod nazivom “Knjiga o džungli: počeci”, izlazi samo sedam dana kasnije. Redateljski prvijenac glumca Andyja Serkisa životinje će oživjeti posebnim tehnikama koje je Serkis koristio u trilogiji “Gospodar prstenova”. Serkis je preuzeo ulogu Balooa, Benedict Cumberbatch će biti Shere Khan, Christian Bale Bagheera, a Cate Blanchett Kaa. Kralja Louieja – kojega nema u Kiplingovoj knjizi – neće biti niti u filmu.

Disney i Warner Bros također rade na igranim verzijama ctića “Ljepotica i zvijer” (1991.) – Disneyevu će verziju režirati Bill Condon, a Guillermo del Toro onu Warner Brosa.

Šuška se također i o igranoj obradi “Dumba”, Disneyevog klasika iz 1941. o cirkuskom sloniću koji može letjeti, a najavljena je i “Cruella”, po uzoru na “Gospodaricu zla – Maleficent”, obrada iz vizure lika zle vještice iz crtića i priče. Zasad se ne zna puno pojedinosti o projektu, osim da je izvršna producentica filma Glenn Close, koja igra Cruellu de Vil u oba ranija filma o dalmatincima.

S obzirom na popularnost ranijih igranih obrada popularnih dječjih priča, trendu se sve više priključuju i drugi studiji. Tako su 2012. napravljene dvije verzije priče o Snjeguljici i patuljcima, koju je Disney animirao 1937., “Snjeguljica” 20th Century Foxa te “Snjeguljica i lovac” Universal Studija.

Universal je najavio i “Malu sirenu” pod redateljskom palicom Sofie Coppole, a navodno će se Tim Burton prihvatiti “Pinokija” za Warner Bros.

Iako je pitanje koliko je mudro “dirati” u crtiće koji su već desetljećima sastavni dio djetinjstva milionima djece, dati im novo i neočekivano ruho ne mora nužno biti loša ideja, a prijelaz s animacije na igrani film ostavlja prostora za nove vizije i ideje, zaključuje The Independent.