Prvi reality show sniman u Srbiji, a emitovan u zemljama regiona bio je 2006. godine. Od tada do danas nizali su različiti - Big Mama House, Farma, Zadruga, Survivor, Parovi... Zbog čega su toliko popularni, zašto ljudi dočekaju zoru uz reality, što se učesnici prijavljuju, koje su negativne posljedice, te šta se promijenilo od početka emitovanja do danas? Odgovore smo pokušali dobiti od psihologa Srđana Puhale i bh. pobjednika u dva realitya Sulejmana Meme Haljevca.

Puhalo smatra da u Bosni i Hercegovini nisu baš toliko zaluđeni realityima kao u Srbiji, te da to nije samo naš problem, nego je globalna pošast društva koja se pojavila sa Big Brotherom i prosto evoluira kroz vrijeme.

Voajerizam i neprirodna pozicija

“Ne mislim da smo u ništa boljoj i goroj situaciji u odnosu na neke druge zemlje. S druge strane, takva zabavna forma u medijima je relativno jeftina. S jedne strane ima taj jedan voajerizam i želja da vidiš nečije druge živote, a sa druge strane, ljude kad staviš u jednu neprirodnu poziciju i kažeš da je prirodna. Mi negdje stavljamo u superiorni položaj, jer gledajući njih, mislimo da se ne bi tako nikad ponašali. Ne razumijevajući to da je jedna neprirodna sredina i da su tu događaji vrlo često iscenirani od strane ljudi koji upravljaju realitiyima i da oni negdje kreiraju situaciju u kojima će se ljudi ponašati potpuno drugačije nego da su u normalnom životu”, komentar je psihologa Puhala.

Ono što je važno tu, istaknuo je, je ljestvica očekivanja koja se polako diže, a to znači da publika traži do sad nešto novo, neviđeno.

“Kad se porede Big Brother s početka i sadašnji reality, vidi se drastična razlika. Sad se radi nešto novo. Nije dovoljno ljubiti se, posvađati se, napiti se… Sad se traži nešto više, neke tuče, neka ekstremna agresija. Samo još porođaj, ne znam da li smo imali”, govori Puhalo.

Razlika između hrvatskih i srbijanskih realityja, smatra Puhalo, je da su u Hrvatskoj drugačije forme, gdje učesnici pokušavaju da riješe neki problem, ali na način da cijela nacija učestvuje u procesu rješavanja tog problem. Na primjer, da li će smršati ili naći partnera.

“To su sada neke forme koje se prilagođavaju tržištu po nekom kulturološkom obrascu. Reality po sebi nije toliko interesantan, mnogo je interesantnija priča oko njega i tu su mediji saučesnici koji prenosi razne šokantne skandalozne vijesti i daju vjetar u leđa i od njih prave zvijezde”, kazao je Puhalo.

Psiholozi upravljaju reality programima

Sulejman Memo Haljevac pobjednik je u realityima “Farma” i “Izgubljeni”. Finale “Farme”, na kojoj je pobijedio 2013. godine, kazao nam je, od poslije rata do tada, bila je najgledanija emisija. Razlika je između današnjih i ranijih realityja, slaže se i naš sugovornik.

“Prije je bilo gledano i pristojnije. Sada nisu ni isti ugovori. Kod nas je bilo mnogo stvari zabranjeno, a sada – ništa. Bilo je u granicama šta se smjelo, a šta ne”, rekao je Haljevac, dodajući da “ko god se zgrožava i priča da ne gleda – taj laže”.

Zanimalo nas je zbog čega se on odlučio prijaviti i učestvovati.

“Slučajno sam se prijavio. Mene su raja nazvala i pitala. Rekao sam: može. Ujutro su došli po mene, i rekli da će me tužiti pošto sam prihvatio. Nisam znao. Bio je šok i za mene i za porodicu koja nije bila za to. Poslije mi se osladilo i išlo je to fino”, kazao je naš sugovornik.

Da li su učesnici svjesni u svakom momentu da su pod kamerama i da se sve snima, pitali smo ga.

“Možeš glumiti 15 dana, ali 16. zaboraviš na kamere i na sve. Zato sam pobijedio, jer sam bio isti i na početku i na kraju”, istaknuo je Haljevac, dodajući da su u takvim emisijama razne igre, te da postoje psiholozi koji upravljaju.

RAK: Procesuira se jedan slučaj

Nakon žalbi građana zbog emitovanja vulgarnih i uvredljivih sadržaja tokom otvorenih emisija poput “Farme” u tom periodu, od 2015. godine, Regulatorna agencija za komunikacije odredila je ograničene termine za emitovanje reality programa. Reality programi i pseudoreality programi emituju se samo u periodu između 24 i 6 sati.

Danas, kako je za N1 rečeno iz Regulatorne agencije za komunikacije, na osnovu primljenog upita, po službenoj dužnosti trenutno se procesuira jedan slučaj mogućeg kršenja člana 10. Reality i pseudoreality program Kodeksa o u audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija.

Osim navedenog, dodali su, u periodu od posljednje dvije godine nisu zabilježeni prigovori u vezi sa emitovanjem reality programa.