Među fudbalskim savezima bivše Jugoslavije, sigurno je najveći iskorak napravio Hrvatski nogometni savez. Crnogorci već pet mandata daju glas istom čovjeku, u Srbiji se dešavaju neke promjene, barem izbora ima, a Bosnu i Hercegovinu prepoznaju po šokantnoj odluci i dogovoru prijateljske utakmice s Rusijom.

Vječito pitanje: “Treba li na čelu fudbalskog saveza jedne zemlje, biti nekadašnja fudbalska legende ili ne?”.

Odgovore smo potražili u tri države. Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.

Novinar Saša Ibrulj i jedan od osnivača podcasta “Opsajd” koji tematizira bosanskohercegovački fudbal, mišljenja je da veliko fudbalsko ime, ne znači nužno i uspjeh fudbalske vlade.

“Mislim da na čelu saveza trebaju biti ljudi koji su najsposobniji i najstručniji da to rade. Rezultati govore sami za sebe. Tako da proteklih 30 godina se ispostavilo da ljudi koji su vodili fudbalski savez BiH, nisu stručni ni sposobni, a to pokazuju njihovi rezultati.” smatra Ibrulj.

Osvrnuo se i na dosadašnji rad aktuelnog predsjednika NS BiH Vice Zeljkovića.

“Dosadašnji rad Vice Zeljkovića ne može dobiti neku prolaznu ocjenu, jer nismo vidjeli ništa revolucionarno novo, kao što je najavljivao. Osim nekih kozmetičkih stvari. I puno više stvari koje izgledaju loše, nego što su bile prije njega.”

Priča o promjenama u krovnoj kući bh. fudbala, ne može se pokrenuti, bez promjene Statuta NS BiH.

“Nema nikakve promjene, bez promjene statuta. Mislim da je to ključno. Šta god da pričamo, sve je u domenu špekulacija i dobre zabave. Statut teško da će se promijeniti, jer nikome u savezu to ne odgovara.” zaključuje Ibrulj.

“Čuli smo o NS BiH kada su šokirali cijeli svijet sa utakmicom protiv Rusije”

Bernard Jurišić novinar “Telesporta” iz Hrvatske objašnjava, zašto je Hrvatski nogometni savez (HNS) odmakao od svih sa ex-yu prostora, iako je godinama bio pod uticajem politike.

“Kako su ti uspjesi donosili ogroman novac i reputaciju u svijetu, savez je uspio posložiti jako dobro svoju stukturu. Kada gledate povijest HNS-a, to su uvijek bili ljudi koji su usko vezani za politku ili ako hoćete konkretno Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ). Međutim, sada više ne. Jer HNS je sa tom silnom količinom novca, postao dovoljno neovisan, da mu više ne treba niko. Naš savez se percipira kao savez reprezentacije, ali čini nam se da bi se više mogli baviti i ligama.” kaže Jurišić.

Na pitanje o tome da li su mu poznata imena čelnih ljudi Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine, Jurišić odgovara:

“Nažalost, najviše smo čuli o NS BiH kada su šokirali cijeli svijet sa onom dogovreno utakmicom protiv Rusije. Onda smo saznali i ko je predsjednik, te koje struje upravljaju savezom. Ružno je da se prepoznaje nečiji rad po lošem, ali ne mogu reći da su mi poznati ti ljudi iz bh. saveza iz nekog fudbalskog svijeta. Bosna i Hercegovina mora naći način kako napraviti to jedinstvo. Ne mora biti nacionalno jedinstvo. Uvijek će se znati ko je Srbin, Bošnjak i Hrvat. Ali tu nekakvu pripadnost ipak svom zavičaju i državi. Krivnje ima na sve tri strane. Nisu svi dobronamjerni. Mislim da ima puno ljudi koji vole BiH, jednako kao što vole Hrvatsku ili Srbiju. BiH toliko ima talenta nogometnog, da bez obzira uz sav taj odljev sportista u Srbiju i Hrvatsku i dalje je BiH vrijednija od rezultata koje postiže.”

Novinar Telesporta glavni navodi da je pogubno da se kadrovi za vođenje fudbala, biraju po poznanstvima i vezama, a ne po stručnosti i dokazanosti. Takvi problemi priča nam postoje i u Hrvatskoj, ali se isfiltriraju do čelnih pozicija HNS-a.

“Sadašnji predsjednik Marijan Kustić je političar, ali on je na lokalnoj razini bio također i predsjednik nogometnog kluba. On razumije nogomet i poslužio je kao tranzaciji za gašenje ‘vatri’ koje su bile zapaljene unutar hrvatskog fudbala, zbog Zdravka Mamića i privatiziranja HNS-a i nogometa generalno. Kustić je odradio ‘buffer zonu’, te uspio da približi ponovo Zagreb i Split.”

Naš sagovornik navodi primjer legende hrvatskog fudbala i bivšeg predsjednika HNS Davora Šukera, da ne znači stabilnost i ujedinjenost u strukturama saveza.

“Imali smo Davora Šukera i njegov rad je praktično nikakav. Iza njega nije ostalo ništa posebno, osim što je on shvatio svoju ulogu kao svog veleposlanika hrvatskog nogometa u inozemstvu. Nije se bavio unutarnjim stvarima. Putovao je svijetom i prezentirao sam sebe. Tokom njegovog mandata dešavale su najveće podjela unutar HNS-a. Bitni su mladi profesionalci, kako je sad slučaj u Hrvatskom nogometnom savezu. Predsjednik i ova vrhuška definiraju politiku saveza i stvari koje se najviše vide. Upravo HNS funkcionira na energiji i svemu što se rade mladi i sposobni operativci na terenu. Ta imena vam neće značiti ništa, ali funkcionisanje cijelog sistema sa mladim i odlučnim ljudima daje rezultat. “

Borba Dragana Džajića i Nemanje Vidića za tron Fudbalskog saveza Srbije

Fudbalski savez Srbije za nekoliko dana očekuju izbori za predsjednika. Mihajlo Todić novinar “Sportskog Žurnala” iz Beograda, prepričava Vam kakvo je stanje na terenu i ko je favorit u utakmici između dvije fudbalske legende Srbije, Dragana Džajića i Nemanje Vidića.

“Javnost je većim dijelom za Nemanju Vidića zbog želja za promjenama. Poslije mnogo godina pojavila su se nova lica i snage. Mediji su druga pirča. Više su konvencionalni i tradicionalni. I oni su više na strani Dragan Džajića, što se tiče informativnog dijela. Kriv je Nemanja Vidić jer se ne pojavljuje u medijima i ne daje intervjue.”

Todić dalje skenira stanje u Fudbalskom savez Bosne i Hercegovine. Prisjeća se perioda, kada je kako kaže fudbalski autoritet Ivica Osim spašavao NS BiH, ali kako obrazlaže ne vidi razloge kojim bi ga fudbalska vlada BiH uopšte privukla.

“Fudbalski savez BiH ima problem strukture, kao što je i sama država. Ne poznajem rad Vice Zeljkovića stvarno. Znam samo ovo informativno što pročitamo. Ne privlači me ništa i ne nalazim razlog da budem upućen u rad saveza BiH. Ne pronalazim razlog da se u BiH dešava nešto, za što je zaslužan predsjednik NS BiH. Ne vidim da je neko drugi htio da se bavi sa srpske strane ozbiljnije sa pričom NS BiH mimo pokojnog Milana Jelića. Ispravite me ako griješim. Čak i kada je Ćiro Blažević bio selektor, ne znam ko ga je uspio da ga nagovori na takvo nešto.” tvrdi naš sagovornik.

Novinar “Sportskog Žurnala” dalje se dotakao i odnosa politke i fudbala, kojeg kako ističe ima u svakom fudbalskom savezu svijeta.

“To je ogromna industrijska grana. Ona donosi mnogo novca zemljama koje imaju razvijen fudbal. Kada je kod Engleza Vlada u vrijeme korone tražila da prekine Premijer liga, dostavljen im je izvještaj da će u tom slučaju klubovi morati platiti 700 miliona funti manji porez. I onda im je Vlada rekla ‘Nastavite da igrate sve je u redu’. Pitanje je samo koliko je politika uticajna i koliko je interesna sfera velika. Mi imamo veliki broj političara u klubovima i savezima. Interesna sfera je velika. Postoji i mehanizam kontrole. Kako kontrolisati političare u sprotu. Ako političari kontrolišu sport, mora da se zna kako sport da kontroliše političare. Mehanizam kontrole političara u fudbale nemamo ni u jednoj ex-yu zemlji.” 

Pet mandata Dejana Savićevića

Nebojša Šofranac dugogodišnji crnogogorski sportski novinar poznaje dešavanja u bosanskohercegovačkom ligaškom i reprezentativnom svijeta, ali i radu NS BiH. Cjelokupnu situaciju naziva lavirintom.

“Na stranu kako se bira po nacionalnom ključu. Ko ne zna ostao bi zapanjen. Kako je uopšte recimo došlo da se zakaže utakmica Rusije sa Bosnom i Hercegovinom. Svi su se pitali odakle? Otkud Bosna u toj priči? Pa onda kažu, čiji je to savez? Da li moguće da je utjecaj Dodika toliki? Politika sigurno ne može donijeti dobro i razjedinjuje po svim osnovama.”

Najuticajniji crnogorski sportski novinar vjeruje da će jednog dana doći ljepša vremena za bosanskohercegovački fudbalski svijet, te da svako ko preuzeme čelnu funkciju NS BiH, treba razmišljati po čemu će ga navijači i građani BiH pamtiti nakon toga.

“Ne mogu da vjerujem da neko nema namjeru da napravi nešto pozitivno i rezultat, kada dođe da tako važnu funkciju kao što je predsjednik fudbalskog saveza. I kod nas su na funkcije u savezu dolazili ljudi koje se drugačije izjašnjavaju, pa se im govorilo da će raditi za druge države. Međutim, kad su došli na funkcije onda sami shvate, da će se pamtiti po tome šta si radio. Nadao sam se da će BiH od Dejtona doći do situacije da nije razdvojena i da se odluke neće donositi na tri nacionalna ključa. Mislio sam će to biti riješeno za pet godina, ali evo nije ni za trideset. Ali vjerujem da će taj dan da dođe i sve će biti mnogo lakše.” mišljenja je Šofranac i dodaje.

“Vi ste velika imena iskoristili za selektore A reprezentacije. Zato što je onaj što se smatra najvećim igračem svih vremena BiH, a to je Safet Sušić, jedini odveo BiH na svjetsko prvenstvo. Moje mišljenje je ipak da takvi ljudi budu na čelu saveza, ako imaju energiju i želju.” 

Dejan Savićević kada je završio igračku karijeru 2001. godine, istog tog ljeta postao je i predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore. Od tada do danas Savićević je pet puta izabran i sada mu teče peti mandat do 2026. godine.

“Bilo je jedino ‘bure’ prije godinu i po dana. Prije toga nije imao praktično konkurenciju do 2021. godine. Uglavnom, pričalo se o mnogo imena i kandidata, da je Savićević već mnogo. Ali izgledalo je ko god da bude, da bi se usko vezao za sadašnje političke strukture. Spominjao se i Peđa Mijatović, ali nikada to nije bilo ni blizu. Jedini protivkandidat bio mu je doskorašnji sudija Jovan Kaluđerović. Prvo je sud rekao da nisu izbori validni, poništio je izbor, međutim politička priča je bila posljednji izbor. Klubovi daje povjerenje kada su izbori u pitanju. Došlo je do promjene vlasti na svim novoima u CG, ali nije im uspjelo da svrgnu Savićevića.”

Da li se model istog čovjeka na čelu FS CG, skoro 23 godine, pokazao dobrim?

“Dejan Savićević je ubjedljivo naš najveći fudbaler kojeg smo ikada imali i najutjecanija fudbalska ličnost koju imamo. To je bez dileme. Ne samo zbog igračke karijere, nego svih kontakata u FIFA-i i UEFA-i. Na međunarodnom planu je apsolutno daleko ispred svih. Vjerovatno ne bismo mogli da imamo adekvatan stadion za reprezentaciju, da nije bilo njegovoj uticaja. Postoje neke stavri gdje ga je teško zamijeniti, objektivno da ne bi nastala šteta.” objašnjava crnogorski sportski novinar, ali ukazuje i na drugu stranu priče.

“Drugi misle da treba mijenjati mnoge stvari. Zašto nam domaća liga nije na nivou, od infrastrkture i svega ostalog. Liga je slabija je nego što je bila, to je tačno. Nije Savićević tu sam i mnogo je duboka priča. Svi koriste rezultate u klupskom fudbalu da sve svale na njega. Ali, generalno u ovom momentu, mislim da bi bilo baš šteta kad bi ostali bez njega na toj funkciji. Gdje drugo da ga vidimo, osim na čelu našeg saveza. Fali nam sada jedno veliko prvenstvo i sada je sve usmjereno na EURO 2024 u Njemačkoj. Da li je ispravan model da vodi najbolji 20 godina ili ne? U nekoj velikoj zemlji bio bi smijenjen brzo, međutim u maloj crnoj Gori nije, jer da nije bilo njega ne bi bilo ni tu gdje jesmo.” zaključuje Nebojša Šofranac.