Prije skoro 40 godina Bosna i Hercegovina bila je domaćin najvažnijeg sportskog događaja na svijetu. Olimpijada u Sarajevu 1984. godine okupila je najeminentnije ličnosti iz sportskog, kulturnog i društveno-političkog života na jednom mjestu. Zašto danas živimo samo od sjećanja? Zbog čega su mnogobrojna olimpijska borilišta zarasla? Da li smo u maksimalnom kapacitetu iskoristili brend “ZOI 84'”? Šta nam donosi budućnost?

Odgovore na ova i mnogobrojna druga pitanja, u specijalu N1, uoči 40. godišnjice Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu ponudili su: Elvedina Muzaferija – najbolja skijašica BiH i vlasnica najboljeg rezultata bh. skijanja u historiji, Izet Rađo – predsjednik Olimpijskog komiteta BiH, Enver Hadžiomerspahić – direktor svečanog programa otvaranja i zatvaranja ZOI 1984, Momir Jelovac – doajen sportskog novinarstva i i još jedan doajen bh. radijske i tv scene Rinko Golubović.

“Nebo daj nam snijeg”

Prije skoro 40 godina Enver Hadžiomerspahić svirao je sarajevskom nebu moleći da se spusti snijeg na glavni grad BiH. Večeras gospodin Hadžiomerspahić odao je počast tom vremenu uz identičnu melodiju uoči 40. godišnjice Olimpijade. Hadžiomerspahić je odsvirao identičnu medlodiju u studiju N1, te se prisjetio te noći 7. februara 1984. godine.

“Nema snijega, kontam kako može biti Olimpijada bez snijega. Noć uoči otvaranja igara, izašao sam na prozor, pustio sam glas flaute i pogledao ka nebu i kažem “nebo daj nam snijeg”, kada sam zasvirao flautu nevjerovatno, u roku od nekoliko minuta počeo je odmah da pada, pola metra, metar, metar i po, pa dva metra. Sve je bilo fantastično. Naravno budimo realni da nije zbog mog sviranja flaute pao snijeg, ali nismo imali drugog izbora. A onda smo rekli ‘ali šta ćemo sada?’ stadion zatrpan snijegom. U toku te noći kompletno Sarajevo, djeca, đaci, studenti… Svi su došli na čišćenje i do ujutru je stadion Koševo bio potpuno očišćen. Sunce je sutradan obajsalo Sarajevo baš kao i danas” prisjetio se Hadžiomerspahić.

Obrabrujuća poruka Muzaferija za mlade sportiste

Najuspješnija bh. skijašica Elvedina Muzaferija ističe da je njena generacija uspjela iskoristiti ono što je ostalo od Olimpijskih igara, ali ističe da samo to sada nije dovoljno, kako za nju, tako i mlađe generacije.

“Skijanje se mnogo promijenilo, mislim da čitava država treba da se uključi u rekonstrukciju samih borilišta koji su se koristili za vrijeme Olimpijskih igara. Ovo što sada imamo na Bjelašnici, Igmanu i Jahorini mislim da nije dovoljno da se stvori neki tim od mlađih generacija pa do Svjetskog kupa. Imamo odličnu prirodu za sve zimske sportove, samo je potrebno malo infrastrukture i novca, onda bi i mi imali dobre timove kao što imaju Švicarska, Francuska, Austrija.. I da za nekoliko godina imamo Svjetski kup u Sarajevu”, kazala je najbolja bh. skijašica i uputila poruku mladim sportistima.

“Moja poruka bi bila svim skijašima i djeci koji ovo gledaju, bez obzira što dolaze iz Bosne i Hercegovine da se može uspjeti, ako zaista želite da trenirate. Zaista se nadam da će moji rezultati iz ove sezone pomoći da budemo shvaćeni, ako ne na istom, onda na sličnom nivou kao ljetni sportovi. Osjeti se diskriminacija kada se gledaju rezultati između ljetnih i zimskih sportova”, zaključila je Muzaferija.

Rinko Golubović ranije je kazao, kako je Sarajevo do sedamdesetih godina bilo “politički donje”, a onda je stigla Olimpijada.

“Poluge su držali Beograd i Zagreb, ne samo kada govorimo o sportskom, nego u svim drugim segmentima. Sve promjene su krenule sa Olimpijadom, nekako je počelo da se grad Sarajevo više pita, Željo, Sarajevo odlični, Borac prvi evropski prvak (Mitropa Cup), Bosna evropski košarkaški prvak, onda o muzici da ne govorim. Bila su to najbolje organizirane igre ikada! Neki bi htjeli gumicom da izbrišu, ali ne može!”, smatra Golubović.

Dojaen bh. novinarstva ima i prijedlog za vlasti u Sarajevu.

“Za Sarajevo se samo vežu dva loša događaja atentat na Ferdinanda i prethodni rat koji nam se desio. Ali ne prisjećamo se niti jednog pozitivnog, kao što je Olimpijada. Zašto na ulazu u Sarajevo ne piše ‘Welcome to Olympic City’? .Od rata pa na ovamo izgubio se taj olimpijski duh” konstatovao je Golubović.

Italijanka nakon olimpijske medalje na Jahorini, otvorila kafić ‘Sarajevo '84’ u Italiji

Dugogodišnji sportski novinar Momir Jelovac, svjedok je mnogobrojnih događaja, podijelio je zanimljivu priču iz o skijašici koja je osvojila olimpijsku medalju u Sarajevu.

“Paola Magoni je nakon pobjede u Sarajevo, magloviti slalom, tri kapije su se samo vidjele, to je bio limit da se trka održi i uspjela je pobijediti na Jahorini. Nakon te Olimpijade otvorila je kafić u Italiji, koji se zove ‘Sarajevo '84’ iznad Bergama. U tom kafiću se skupljala kompletna ekipa iz Italije koja se tada takmičila”, priča Jelovac i žali što prije 40 godina na olimpijskim planinama, nije bilo kako smatra najboljeg skijaša svih vremena Ingemara Stenmarka.

“Ingemar Stenmark je bio zaštitni znak alpskog skijanja, nije ovdje bio jer je bio vlasnik B licence, što nije bilo u skladu sa propisima i tako je ostao bez mogućnosti nastupa u Sarajevu, bio je jako žalostan što nije nastupio”.

Predsjednik Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine, najavio je i nove projekte u budućnosti.

“Sarajevo je na svjetskoj mapi Olimpijski grad. Olimpijski komitet radi na kampanji, da Sarajevo i Istočno sarajevo budu domaćini svjetskih olimpijskih igara za mlade. Jedina je razlika što su ovo takmičari do 18 godina. Trebamo sada da ubijedimo ljude koji donose odluke, odlična prilika da obnovimo olimpizam, to bi bilo nešto što bi nas dovelo da sanjamo isti san. Kada smo mi 2008. godina promovisali ideju EYOF-a, niko nije vjerovao da će se to desiti, isto je tako i sada. Mi imamo 70% resursa za organizaciju koja bi mogla da počne sada, a ne 2032. godine. Ostala su nam još dva projekta bob staza i skokovi na Igmanu, to je realistično” optimističan je Rađo.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za An droid|iPhone/iPad