Oglas

Najluđa ekipa, najgrublji fudbaler i velika filmska zvijezda

author
N1 BiH
29. jan. 2017. 15:36
>
15:50
12002482_977422398981107_8823671862554684942_o
Facebook | Facebook

Kada kažete Wimbledon - mislite obično na najveći i najvažniji teniski turnir na svijetu. Međutim, ovaj grad ima i fudbalski klub, koji je sušta suprotnost od svog glamura koji krasi 'bijeli sport' i sve ono što je vezano ono što je teniski turnir godinama gradio.

Oglas

13465948_1150412251665196_6931935392332922675_n
12439298_806635052773726_4263527220108209571_n
10413391_940031789354469_479860791663823453_n
+ 4

  Wimbledon FC je najluđi fudbalski tim svih vremena, a taj nadimak su dobili sada već davne 1988. godine, nakon finala FA Cupa koji se igrao na legendarnom Wembley stadionu.

Nakon isteka 90. minute, rezultat na semaaforu je glasio 0:1 u korist Wimbledona, u meču kojeg su igrali protiv tada najveće engleske ekipe - Liverpoola, koji je tada želio duplu krunu.

Oglas

13177475-1043220409086539-2882197986455086384-n-99021.jpeg
Facebook | Facebook

"The Crazy Gang have beaten The Culture Club", kazao je komentator prenosa nakon nezaboravne utakmice koja je u prvi plan izbacila jednog fudbalera, za kojeg mnogi niti ne znaju da je u karijeri uopće bio profesionalni igrač najvažnije sporedne stvari na svijetu.

U maju te 1988. godine, igrali Wimbledona po prvi put su osjetili kako je spavati u hotelu sa pet zvjezdica, budući da su do tada gostujuće mečeve dočekivali u spavaonicama trećerazrednih motela.

Noć prije utakmice podmitili su čuvare Wembleyja, da ih puste na travnjak, kako bi osjetili teren tada najpopularnijeg i najpoznatijeg stadiona na svijetu.

Oglas

Trener im pred meč nije dao da idu piti po pubovima, nego da ako baš moraju - neka luduju po sobama i hodnicima, što se osoblju de lux hotela uopće nije svidjelo. Naravno, otišli su u prvi pub, zajedno sa svojim kolovođom, najrobusnijim igračem u svlačionici - Vinniejom Jonesom.

U prvom pubu su nabasali na navijače Webleyja, i ne moramo napominjati da su iz puba izašli otprilike kada je i svanulo. Valjda je Adrenalin ostalo uradio, trener ih nije kaznio - a oni su vedri i veseli izašli na finale protiv Liverpoola.

Pred izlazak na teren, ostavili su Liverpool i sudije do posljednje sekunde - kako bi ih iznervirali, a ostalo je, možemo reći historija.

Malo prije zvižduka koji bi označio kraj prvog poluvremena, dosviran je 'skraćeni korner' za Wimbledon. Dennis Wise je centrirao, a Lawrie Sanchez je glavom pogodio nebranjeni dio mreže golmana Liverpoola.

Oglas

Ključni faktor kod gola, bio je Vinnie Jones. On je u uvodnim minutama krvnički nagazio Stevena McMahona, a poslije meča je izjavio da je to planirao sedmicama prije utakmice. Obzirom na njegov fudbalski renome - u to uopće nije teško povjerovati.

Imao je Liverpool šansu za izjednačenje - kada je Dave Besant šutirao penal, kojeg mu je golman najluđe ekipe u historiji engleskog fudbala odbranio, i tako vinuo svoj tim u vasionu. John Motson, komentator potom izgovara kultnu rečenicu - koja vrijedi i dan danas.

Vinnie Jones je igrao fudbal do 34. godine. Bio je kapiten Walesa, a nakon Wimbledona igrao je i za Leeds, Sheffield, Chelsea - nakon čega se vratio u Wimbledon, pa Queens Park gdje je završio karijeru.

Oglas

Važi za jednog od najkrvoločnijih fudbalera koji je ikada izašao na travnjake engleskih stadiona.

1992. godine izašao je dokumentarac "Football Hard Man", a zbog rečenica koje je izgovorio tu - kažnjen je sa 20.000 funti od Fudbalskog saveza Engleske, jer je naštetio ugledu lige i igre.

Njemu su govorili da ima mozak komarca, jer on je prototip igrača koji je želio pobijediti pošto-poto. U karijeri je zaradio 12 crvenih kartona, a i dan danas drži rekord 'u disciplini' najbrže zarađeni karton. Za to su mu trebale samo tri sekunde. Garryju Stephensu je okončao karijeru, Paulu Gascoigneu za malo.

Najmirnije je bio u Leedsu, gdje je dobio samo tri žuta kartona tokom dvije sezone koliko se tu zadržao. U Chelseaju je igrao samo sezonu, da bi se vratio u Wimbledon, gdje vjerovatno do kraja života neće morati sebi platiti piće zbog svega onoga što je uradio za klub.

Oglas

Nakon fudbala, 1999. godine okreće se pozivu za koji nije školovan. Odlazi u showbiz, počinje da se bavi glumom. Prvu ulogu je dobio kod legendarnog britanskog režisera Guyja Ritchieja, u još legendarnijem "Lock, Stock and Two Smoking Barrels".

U Hollywoodu je već 2000. godine u "Gone in Sixty Seconds", nakon čega nastupaju Snatch, Swordfish, i 2001. "The Mean Machine", gdje je suštinski glumio sebe.

Do ove godine pripisao je sebi 94 kredita za pojavljivanje u filmovima, a kada god vam treba žestok momak - zvali biste njega, jer ta faca prosto ne može da glumi dobricu koju svi vole.

Vinne Jones je tako od najluđe ekipe, preko Chelseaja stigao do same kreme Hollywooda - radeći ono što radi najbolje. Tuče, udara, lomi kosti, smeta i nije nimalo poželjno nalaziti se u protivničkom taboru. Što na terenu, što na filmu.

Nije glumio u Rokenroli, ali je fudbalska rokenrola - kakva se više ne rađa. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama