FK Sarajevo danas slavi 71. rođendan. Klub je osnovan 24. oktobra 1946. godine, a osnivačka skupština održana je u velikoj dvorani Fiskulturnog doma.

Tog dana započelo je djelovanje kluba koji je prvobitno nosio naziv Torpedo, a to ime predložio je Šefket Maglajlić koji je boravio u Moskvi i istakao je kako mu se svidjela igra moskovskog Torpeda. Tada je za predsjednika izabran Safet Džinović, potpredsjednici su bili Vojo Marković i Alojz Stanarević. Ipak, klub uskoro mijenja ime u FK Sarajevo. U nastavku donosimo deset stvari koje možda niste znali o timu s Koševa.

1.Na početku je Bordo tim svoje utakmice igrao na stadionu na Skenderiji. To je bilo staro armijsko igralište, namijenjeno vojnim licima. Ulaz je bio na mjestu gdje je danas stepenište platoa. Međutim, nakon uklanjanja stadiona “Šesti april” na Skenderiju su preselili Željezničar, Sloboda, Udarnik, Sarajevo, Bosna, Romanija, Pofalićki i mnogi drugi. Zanimljivo, upravo su svoju nogometnu karijeru mnogi, kasnije poznati, igrači Sarajeva počeli pisati na ovom terenu. Premda je kapacitet bio skroman, na gostovanjima ”Velike četvorke” znalo se okupiti do 10 hiljada gledatelja.

2. Tim s Koševa ima pet osvojenih titula prvaka. Dva puta su bili prvaci Jugoslavije i tri puta šampioni BiH. U nekadašnjoj jugoslovenskoj ligi Sarajevo je dotaklo vrh u sezonama 1966/67. i 1984/85. U bh. ligi kao prvi su završavali u sezonama 1998/99., 2006/2007. i 2014/2015. U Kupu BiH Bordo tim je pet puta dotakao vrh 1997., 1998., 2002., 2005., i 2014. godine, dok su Superkup BiH osvojili 1997.

Najveći uspjesi u Evropi u ligi Jugoslavije: – 1/8 finala Kupa šampiona (1967/68.) – 1/8 finala Kupa UEFA (1982/83.). Najveći uspjesi u Evropi u bh.ligi – 1. kolo Kupa UEFA (2002/03. i 2007/08.) – 3. pretkolo Lige prvaka (2007/08.) – 4. pretkolo Evropske lige (2009. i 2014.)

3. Na vječnoj tabeli jugoslavenskog nogometa, u kojoj su izračunate sve sezone u elitnom razredu od 1946. do 1992. godine, FK Sarajevo je najbolje plasiran bh. klub. Bordo tim zauzima šesto mjesto sa 1.205 osvojenih bodova. Odmah iza tima s Koševa su Velež na sedmom (1.179 bodova) i Željezničar na osmom mjestu (1.080 bodova). Na vječnoj tabeli prva je bila Crvena zvezda sa 1.766 bodova, a slijede je Partizan, Dinamo i Hajduk. Nakon Velike četvorke je Vojvodina, a onda nabrojani bh. timovi. 4. Tim s Koševa je proveo najviše sezona u elitnom razredu jugoslovenskog nogometa od svih bh. klubova. Svakako, to je utjecalo na konačan izgled vječne tabele. Osim toga, jedini su iz Bosne i Hercegovine osvojili dva naslova prvaka u moćnoj jugoslovenskoj ligi. 5. Prvi trofej u historiji kluba donijela je generacija koja je nosila bordo dresove u sezoni 1966/67. Tada su igrali finale Kupa Maršala Tita protiv splitskog Hajduka, odmjerili snage sa slavnim Manchester Unitedom u tadašnjoj Ligi šampiona. Ujedno to je bila prva klupska titula za Bosnu i Hercegovinu. Sjajni nastupi bili su inspiracija navijačima da se tada pjeva: “Dva Boška na dva čoška, Musemija u sredini za pobjedu ne brini”. Dres Sarajeva u to vrijeme nosili su: Ibrahim Sirćo, Mirsad Fazlagić, Fuad Muzurović, Sead Jasenković, Milenko Bajić, Fahrudin Prljača, Boško Prodanović, Sreten Šiljkut, Vahidin Musemić, Stjepan Blažević, Boško Antić, Dragan Vujanović, Boro Beatović, Anton Mandić, Sreten Dilberović, Osman Maglajlija, Miodrag Makić, Asim Ferhatović (odigrao pet utakmica), Svetozar Vujović i Refik Muftić. Sarajevo je imalo 18 pobjeda, 6 remija i 6 poraza. Gol razlika bila je 51:28. Drugo mjesto pripalo je Dinamu, dok je treći bio beogradski Partizan. Niti jedna generacija niti do dana današnjeg nije uspjela da skine ovu generaciju s trona. Dakako, igrači iz vlastite škole činili su tada srž klupske filozofije.

6. Gotovo sve titule FK Sarajevo vezene su za prezime Musemić. Vahidin je u sezoni 1966/67. postigao 15 pogodaka , nosio je Bordo tim do naslova prvaka. Osmanaest godina kasnije na najveći bh. stadion stigla je druga titula.

Tada je Vahidinov mlađi brat Husref briljirao u šampionskoj generaciji. Postigao je 19 golova, a nije izvodio jedanaesterce. Sarajevo su u to vrijeme predvodila dva sjajna trenera, Boško Antića koji je bio smiren i Mirsad Fazlagića koji je tražio disciplinu. Bez dvojbe, bilo je teško bilo šta osvojiti pored ”Velike četvorke’, ali je ova generacija to uspjela Treća titula na Koševo stigla je 1999. godine, a tada je Sarajevo s klupe predvodio Nermina Hadžiahmetović. Zanimljivo, pomoćnih mu je bio Husref Musemić. Osam godina poslije Husref je ponovo bio na poziciji prvog šefa struke. S dosta emocija vodio je Bordo tim ka dugoočekivanoj tituli. U 30. kolu savladan je Radnik iz Bijeljine i uslijedilo je neopisvo slavlje.

 Zanimljivo, i 2015.godine Husref je bio na proslavi titule prvaka. U tim trenucima vodio je tuzlansku Slobodu koja je u posljednjem kolu gostovala na Koševu. Sarajevo je slavilo rezultatom 3:1. i postalo šampion BiH. Tada je tim s Koševa predvodio Dženan Uščuplić.

7. Ako navijače Bordo tima pitate ko je najveća legenda kluba većina će vam odgovoriti – Asim Ferhatović Hase. Bio je genijalan igrač, izuzetno vezan za FK Sarajevo i glavni grad BiH. Odigrao je za Sarajevo oko 700 utakmica, od toga 422 prvenstvene. Godinama je bio jedan od najboljih nogometaša bivše Jugoslavije, a u sezoni 1963/1964. upisan je kao prvi strijelac prvenstva s 19 golova. Nesvakidašnjom tehnikom lomio je svoje suparnike. Sa Bordo timom osvojio je naslov prvaka Jugoslavije u sezoni 1966/67. Upravo u toj sezoni oprostio se od aktivnog igranja nogometa nakon teške povrede u Rijeci. S loptom je dijelio tugu i radost. Iz Sarajeva je otišao u Tursku, ali se vratio nakon samo devet odigranih utakmica. Izgovorio je mitsku rečenicu koja se i danas prepričava: ”Ne mogu, brate ja, igrati za novac i slušati kako trebam igrati. Hvala im. Bili su korektni i nisu mi pravili probleme. Rekao sam im da ja mogu igrati samo u Sarajevu”, potcrtao je Hase ono što su neki novi klinci oslikali na zidu pomoćnog stadiona Koševo kao podsjetnik na romantičnu privrženost Haseta svom gradu i klubu. Njegovo sportsko srce prestalo je kucati u noći između 24. i 25. januara 1987., a imao je 54. godine. Najveći stadion u BiH nosi ime po njemu, a i jedna ulica u neposrednoj blizini stadiona. Također, uz Haseta dubok trag u klubu ostavio je i bivši selektor Safet Sušić. Navijači tim s Koševa uživali su u njegovim driblinzima, majstorijama, golovima…

8. Najveća posjeta na Koševu zabilježena je u gradskom derbiju Sarajevo – Željezničar. Igrači su istrčali pred 55 hiljada gledatelja 10. marta 1982. godine, što je i danas rekord. Oba kluba željela su da izbore plasman u Kup UEFA, a domaći tim je slavio 2:1. Premda su gosti na poluvremenu vodili 1:0, Vidović i Sušić osigurali su pobjedu Sarajevu.

9. Bordo tim je u ovoj sezoni promijenio najviše trenera u historiji. Do šestog kola smijenilo ih se čak četiri. Mehmed Janjoš, Senad Repuh, Zijad Švrakić i aktuelni – Husref Musemić. Upravo je Musemić rekorder na klupi tim s Koševa gdje trenutno odrađuje peti mandat.Po tri puta su na mjestu prvog šefa struke bili Miroslav Brozović, Srboljub Markušević, Fuad Muzurović i Mehmed Janjoš. Najduži staž na klupi imao je Brozović koji je Sarajevo vodio u periodu od 1948. do 1956.godine. Najdugovječniji predsjednik kluba bio je Muhamed Granov koji je bio prvi čovjek Bordo tima u periodu od 1993. do 1999. godine.

10. Najuspješniji direktor FK Sarajevo bio je pokojni Svetozar Vujović. Teško će se pojaviti neko ko će moći ponoviti uspjeh tog čovjeka. Sve što je vezano za njegovu eru imalo je prefiks impresivnog, piše Sport1.ba. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.