Kako bi izgledala olimpijska selekcija bivše Jugoslavije

Wikipedia

Da je Jugoslavija devedesetih godina prošlog stoljeća pa do danas ostala jedinstvena država, danas bi u Rio de Janeiru ostatak svijeta vjerovatno gledao jednu od najvećih, najtalentovanijih i najmoćnijih delegacija na Olimpijskim Igrama.

BiH je za ove Olimpijske igre dala rekordnih jedanaest sportista, što za prilike u ovoj zemlji izgleda, odlično, gotovo čudesno. Ali zamislite da su zemlje zapadnog Balkana koje su činile Jugoslaviju još u istoj državi, kako moćno bi izgledala Jugoslovenska delegacija.

 Srbija je ove godine na OI poslala 103 sportaša i sportistkinje u 14 sportova (najviše od svih ex-Yu zemalja), slijede Hrvatska sa 87, Slovenija sa 62, Crna Gora sa 34, BiH sa 11, te Makedonija sa 5.

Jednostavnom matematikom dolazimo do broja 303 ali, naravno, budući da pojedine delegacije imaju ekipe koje se takmiče u istim sportovima, taj broj bi sigurno bio nešto manji. Ali, i stotinu predstavnika manje je broj na kom bi i najjače selekcije svijeta pozavidjele bivšoj državi.

Jugoslavija ne bi imala samo brojčanu nadmoć, već bi sigurno imala kvalitet da bude među tri najtrofejnije delegacije svijeta. Od Novaka Đokovića (Srb), vaterpolo, rukometne i košarkaške reprezentacije, do Blanke Vlašić (Cro), Amela Tuke (BiH), Tine Trstenjak (Slo) i slovenskih kajakaša, očekivala se, ili se još očekuje medalja, što zbog talenta, što zbog trenutne forme.

Ex-Yu delegacija već bi sada imala jedno zlato, budući da je Kosovarka MajlindaKelmendi još jučer završila posao u kategoriji do 52kg u ženskom Džudou.

Jugoslavija bi u Riju sasvim sigurno dominirala većinom borilišta, ali su devedesetih godina dvadesetog stoljeća politika, ludilo i rat odlučili drugačije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.