Četrdeseta je godišnjica Zimskih Olimpijskih igara u Sarajevu. Bosna i Hercegovina bila je 1984. godine domaćin najvažnijeg sportskog događaja na svijetu. O obilježavanju 40.godišnjice, o nostalgiji, ali i budućnosti govorili smo sa Ahmedom Karabegovićem generalnim sekretarom Organizacionog odbora Zimskih olimpijskih igara i direktorom skijaške reprezentacije Jugoslavije Tone Vogrincem.
Zašto smo se usudili tada i zašto je Sarajevo se odlučilo kandidovati za domaćina Zimske olimpijade?
“Tome je prethodnio šestogodišnji period intenzivnih priprema. Ono što mislim da bi trebalo reći u početku uz tu ideju da je Sarajevo pokrenulo ideju da bude organizator OI. To je izazvalo i iznenađenje, a i nevjericu da Sarajevo može dobiti Olimpijske igre. To je imalo i nekog obrazloženja što su do tada ZOI održavane isključivo u Alpama. Innsbruck je bio zadnji koji je u tom prostoru, a sve ovo na Balkanu, javio se grad koji nije imao infrastrukturu za zimske sportove, a i naročito razvijeno ono što čini program ZOI. Ono što je nas rukovodilo jeste studija koja je govorila o veoma povoljnim uslovima za razvoj zimskog turizma preferirajući Igman i Bjelašnicu. U tom periodu 80-ih godina Sarajevo je imalo snažan razvoj, počevši od toga da su nastali veliki privredni sistemi. Naši sastavi u muzici su vladali Jugoslavijom, velike slikare… U toj pozitivinoj atmosferi svako je želio da učini nešto novo, novi iskorak”, rekao je Ahmed Karabegović, pa dodao:
“Sportski radnici među kojim sam bio i ja krenuli su sa realizacijom ZOI. Veoma ozbiljno smo sačinili kandidaturu i to radeći je tako da je podrazumjevala koncentrisan prostor na kojem će igre biti održane. Od sportova na ledu i dvije lokacije, ali i svih drugih sadržaja koji su bili u prečniku od 32km. Pored nas tu su se kandidovali Šveđani i Japanci. Švedi su nudili igre koje su bile razdvojene preko 100km, a MOK je tada želio da sve bude koncentrisano na jednom mjestu. Mi smo bili treći činilac koji je nudio nešto novo i vrlo značajan je bio trenutak kada je na zvaničnoj sjednici MOK-a 18. maja u Atini 1984. Lord Kilanin kao predsjednik MOK-a rekao da se mogu vratiti gdje su bili, misleći na Japan ili ići na novo područje gdje ćemo doprinositi razvoju sporta”
Karabegović kaže kako je vijest o dodjeli ZOI u Sarajevu budila sjajne emocije kod građana.
“Odluka MOK-a da Sarajevo dobije organizaciju OI, nakon iščekivanja, straha…činjenice da je rijetko koji grad u prvom startu dobio organizaciju. Stigla je divna vijest koja je izazvala divno raspoloženje u Sarajevu. Nakon toga nastao je period ozbiljnih, dugih, teških perioda…da bi bilo ono što se dešavalo”.
Legendarni Bojan Križaj je govorio o osjećajima koji su ga preplavili na igrama.
“Ovo je veliki dan. 40 godina od najveće sportske manifestacije na ovim prostorima. San je svakog sportaša da ima u svom sportskom životu da nastupi na ovakvoj manifestaciji kod kuće i taj se san meni i mojoj generaciji ostvario. To je velika prednost sa jedne strane, sa druge strane veliko opterećenje jer Jugosloveni do tada u zimskim sportovima nismo osvojili niti jednu medalju. Približili smo se tome na malu razliku u Lake Placideu četiri godine prije toga i očekivalo se šta će biti kod kuće. Jure nam je ostvario taj san, pa i velikom auditoriju. Ja sam očekivao od sebe mnogo više, ali u ono vrijeme desilo se što se desilo. Nisam ostvario svoj san, ali sve u svemu sretan sam”, rekao je Bojan Križaj.
Ističe kako je Olimpijada činila i veliki pritisak.
“Kako sam i pretpostavljao kada nisam uspio što sam želio u Sarajevu. Znao sam da ću imati još prilike, imao sam motiva i snage za četiri godine ću napraviti dar-mar. Nažalost, do prilike nije došlo jer sam se u Vancouveru pred sam slalom povrijedio i to je bio kraj moje sportske karijere. Nisam ostvario želju i osvojio medalju”, rekao je Križaj.
Šta je ova olimpijada značila za sportiste u bivšoj Jugoslaviji?
“To je bilo značajno za razvoj zimskih sportova u Jugoslaviji. Na početku smo osjetili plus, tada nam je organizacioni komitet iz Sarajeva poklonio kombi. Do tada smo putovali krntijama, a to je za nas bio prvi lijepi pozdrav Sarajeva. To se sve razvijalo u nevjerovatnom tempu. Gradile su se skakaonice, dvorane. Očekivali smo od trenutka kada je Sarajevo dobilo Olimpijadu da će biti dobro organizirano. To je i potvrđeno jer je rečeno da je ta Olimpijada bila najbolje organizovana do tog doba. Ja bih izdvojio tu medalju Jure Franka, On je na neki način i spasio organizatora. Drugi naši takmičari bili su uspješni, ali uvijek se pamti samo medalja, a medalja je bila jedna, ali vrijedna”, rekao je Tone Vogrinec.
Cijelo gostovanje pogledajte u prilogu:
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
PROČITAJTE JOŠ:
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!