Profesionalni sportaši na vrhunskom nivou su istrenirani poput fino uštimanih mašina kako bi na takmičenjima mogli izvući najbolje iz sebe, a osim treninga, stručnjaci su saglasni da jedan od najvažnijih segmenata sportskog života čini dijeta.

Šta  to jedu profesionalni sportaši, pa na najveća takmičenja dolaze u vrhunskoj formi, sa maksimalnom mišićnom masom i minimalnom količinom masnoće? Da li je potrebno jesti manje, ili više? Odgovor je – zavisi.

Poznata je priča o Michaelu Phelpsu, legendarnom američkom plivaču, koji je u toku takmičenja konzumirao deset hiljada kalorija dnevno, kako bi imao energije za naporne treninge i takmičenja. Dok je još bio profesionalno aktivan, američki plivač je imao režim treninga koji je za većinu sportaša bio suludo naporan i energijom potrošan, tako da trenirati više u suštini znači i unositi više nutrijenata.

Ali šta tačno treba jesti?

Obavezno moramo napraviti distinkciju između kvalitetne i nekvalitetne hrane, te na koji je način unosimo.

“Ključ vrhunca performansi je kombinacija treninga, unošenja ‘goriva’, hidaratacije i odmora. Teško je znati koja je kalorična potreba za svakoga ponaosob, ali postoje načini da barem otprilike saznate odgovor na to pitanje”, tvrdi Amy Goldsmith, nutricionistkinja koja godinama radi sa vrhunskim sportistima u Velikoj Britaniji i SAD-u.

Šta jedu poznati bh. sportaši?

N1 je razgovarao sa nekim od najboljih bosanskohercegovačkih sportista, a u nastavku pročitajte u čemu je njihova tajna.

Lana Pudar, plivačica

Najuspješnija bh. sportistkinja na svjetskom nivou u posljednje vrijeme svakako je Lana Pudar.  Najbolja bh. plivačica postiže sjajne rezultate gdje god se pojavi, a razlog tome, osim talenta i mukotrpnog rada je i prehrana koja je prilagođena njenom sportu.

Lanina ishrana bazira se na raznovrsnoj, ali izuzetno kaloričnoj ishrani, budući da napori koje prolazi zahtjevaju velike količine energije.

“S obzirom na Laninu veliku dnevnu potrošnju kalorija, koja ide čak do 2500 kcal, njena prehrana je podijeljena u 5 obroka, koji su pravilno raspoređeni u odnosu na njene treninge, kako bi se oni lakše probavili, ali isto osigurali pravilan unos energije. Prvi obrok u danu, zajutrak, jede prije treninga. To je obrok od cjelovitih žitarica. Doručak, koji slijedi nakon treninga, je obilniji, kako bi nadoknadila energiju potrošenu na treningu, ali ujedno i bogatiji proteinima radi obnove i izgradnje mišića. Za doručak najčešće jede jaja u kombinaciji sa sirom ili šunkom”, rekao je za N1 njen trener Damir Đedović.

Evropska prvakinja na 200 metara delfin tehnikom se konsultuje sa nutricionistom, ali ono što može, ne može, smije i ne smije jesti, to zna i sama, a ulogu glavnog nutricioniste preuzeli su članovi tima i porodice.

“Iskreno, s obzirom na naš tempo putovanja i takmičenja, najčešće njen tim je zadužen za određivanje vrste i rasporeda obroka. Kada je kući, njena mama je svakako njen glavni “nutricionista”. U svemu ovome najbitnije je da Lana odlično zna šta smije, a šta ne smije da jede i šta joj odgovara, a šta ne. A tu je ona odlično educirana i vrlo savjesna. Za vrijeme jačih treninga i priprema, u odnosu na period takmičenja postoje neke razlike u načinu ishrane i planiranju obroka. Što je i normalno, jer svaki period ima neke svoje značajke i karakteristike”, kaže Đedović.

Prema onome što smo uspjeli saznati, Lana u ishrani nema nešto što jede, a da je van svih pravila i protokola. Jaja, sir i šunka su joj omiljeno jelo.

Nemanja Bilbija, fudbaler

Najbolji strijelac u historiji Premijer Lige Bosne i Hercegovine ne postaje se tek tako. Bilbija ima vrlo istančan njuh za golove, ali i za hranu koju jede. Pitali smo napadača Zrinjskog na čemu se bazira njegova ishrana.

“Prehrana jednog sportiste mora biti raznovrsna, prilagođena njegovoj dnevnoj fizičkoj aktivnosti. Nije ista ishrana na dan utakmice, dan oporavka, kao i kada je slobodan dan. Na dan utakmice uglavnom jedem piletinu, tjesteninu i to u malim količinama, jer se tako osjećam bolje. Kada je u pitanju oporavak, tu sebi dozvolim pizzu, kolač i slično. Moja ishrana se inače bazira na povrću, žitaricama, ribi, voću i eventualno piletini”, kaže Bilbija.

Najbolji fudbaler Zrinjskog ima 32 godine, a sa godinama dolazi i sve veći oprez po pitanju hrane koju unosi.

“Kada sam bio mlađi i kada je metabolizam bio drugačiji nisam toliko pazio na ishranu. Hranio sam se i tada zdravije od svojih vršnjaka, ali ipak dosta nezdravije nego danas. Pizza, gazirana pića navečer kasno su nekada znali biti moji obroci a posljednjih 15-tak godina mi je to nezamislivo, pogotovo otkad je naš klub u saradnji sa nutricionistom. Puno više svi pridajemo značaj zdravoj ishrani. Naš nutricionista Marijana nam je uvijek na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice i zaista se može reći da živimo zdravim, sportskim životom. Naravno nismo robovi toga da nekad nemaamo neki odušak, ali sljedeći dan se vratimo zdravom načinu ishrane” tvrdi Bilbija.

A kada je u pitanju odušak, ono bez čega ne može, najbolji strijelac Premijer Lige ikada tvrdi:

“Uglavnom jako malo jedem, ali ako bih morao izdvojiti nešto što volim, to su jaja sa mladim sirom za doručak, a za ručak ili večeru je to tuna steak sa salatom. Generalno salate jako volim, kao i rižu. Uglavnom zdrav način ishrane, jer je u zdravom tijelu i zdrav duh”, uz  osmijeh kaže Bilbija.

Mersudin Ahmetović, fudbaler

Sa 37 godina, Mersudin Ahmetović jedan je od starijih napadača u ligi, ali ii dalje sjajno izgleda i dobroj je kondiciji, a jedan od razloga je i kvalitetna ishrana. Napadač Igmana strogo se drži zdrave prehrane.

“Jedem većinom voće i povrće. Ako moram unijeti nešto proteinsko, onda je to meso, riblje, ili pileće pretežno.”, kaže napadač Igmana iz Konjica, koji je svjestan da sa prolaskom vremena vrhunsku formu mora održavati maksimalno kvalitetnom hranom.

“Sve je jasno definisano menijem šta  se i  kada jede.  To praktikujem i danas, ali to je naročito izraženo bilo kada sam igrao vani. Sve se znalo unaprijed, šta se jede, a šta ne, šta je u potpunosti zabranjeno, a šta  nije toliko loše za organizam. Sve se dobija tabelarno i svi smo se apsolutno držali toga.”, kaže Ahmetović.

Ono bez čega ne može je, međutim, također zdravo.

“Obavezno moram pojesti malo meda i hurme, a generalno obrok ne može proći bez salate. To je ono u čemu uživam najviše” tvrdi napadač Igmana”

Lejla Njemčević, biciklistkinja

Sport kojim se bavi Lejla Njemčević, brdski biciklizam, jedan je od najtežih sportova koje možete pronaći. Potrošnja energije je ogromna, pa tijelo zahtijeva kontrolisanu ishranu kako bi se pravilno hranilo i stvaralo mišićnu masu tokom treninga i da bi na kraju sve kulminiralo pobjedama i visokim plasmanima koje Njemčević uredno osvaja. Njen način ishrane otkrio je njen trener i suprug Amar.

“Ishrana Lejle Njemčević se bazira na unosu ugljikohidrata, proteina i masnoća kako bi se zadovoljile njene dnevne enrgetske potrebe koje ovise od vrste treninga koji ima taj dan. Lejlina ishrana je karakteristična jer se bavi sportom izdržljivosti pa je potrebno da unese veliki broj kalorija tokom treninga ali i u toku dana, a ishrana se sastoji od jednostavnih namirnica. Za doručak obično jede cjelovite žitarice, kuhana jaja, voće i raženi hljeb. Za ručak jede složene ugljikohidrate poput riže, tjestenine, krompira, zajedno sa proteinima koji uglavnom dolaze iz bijelog mesa, piletine, puretine i ribe. Ishrana sadrži dosta povrća i voća, s tim da se obraća pažnja na to da ne konzumira povrće sa visokim udjelom vlakana nakon treninga ili utrka, kako ne bi ometala absorpciju ugljikohidrata. Međuobrok su obično zdrave masnoće sa voćem. Večera se sastoji od laganijih namirnica poput kus kusa, bulgura, prosa sa povrćem i biljnim ili životinjskim izvorom proteina”, tvrdi Amar Njemčević.

Za tako specifičnu ishranu, sigurno biste pomislili da Lejla i njen tim sarađuju sa nutricionistom, ali to nije tako.

“Lejlinu ishranu ne prati nutricionista. Lejla je jako zainteresirana za ovu temu koju izučava godinama jer je biciklistima iznimno bitno da imaju određenu tjelesnu težinu, a istovremeno unose dovoljne količine energije, tako da je o ovoj temi pisala i na svom blogu. Slobodno možemo reći da je postala ekspert kada je riječ o sportskoj ishrani. Tri dana pred takmičenje Lejla unosi veću količinu ugljikohidrata, a smanjuje unos voća i povrća. Tokom treninga Lejla unosi tečnu i krutu hranu, a tokom utrka isključivo tečnu hranu. Prije i tokom takmičenja konzumira i mnogo više tečnosti i pazi na unos elektrolita, kao i to da unosi oko 80 grama ugljikohidrata po satu takmičenja”, objašnjava Amar Njemčević.

Omiljeni obrok Lejle Njemčević možda će biti malo iznenađenje, s obzirom na to koliko pazi na ishranu.

“Lejlin omiljeni obrok je pizza. Skoro nakon svake utrke ima običaj pojesti pizzu, tako da nekoliko dana prije utrke istražuje najbolja mjesta za pojesti pizzu na lokaciji gdje se održava utrka. Ipak nakon mnogo godina iskustva, njen najveći adut je konstantnost u svakom segmentu, kako u treningu tako i u oporavku i ishrani, tako da Lejla ne odstupa od svog plana prehrane. Ova vrsta samodiscipline joj pomaže i u dodatnoj mentalnoj pripremi za takmičenja”

Ako pogledate ova četiri primjera, jasno je da postoje podudarnosti, a svako od sportista količinu hrane prilagođava svojim potrebama. Ukoliko želite imati sportsku figuru, biti spremni na najveće sportske napore, možete se ugledati na najbolje iz BiH, koji su stotine hiljada ljudi tokom godina, između ostalog zbog zdrave ishrane, razveselili na takmičenjima u zemlji i svijetu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad