Zimske olimpijske igre u Pekingu 2022., sa svojim političkim krizama, rekordima, novim licima i skandalima oko dopinga ostat će upisane kao jedno od nezaboravnih takmičenja.

Zimske olimpijske igre, 24. po redu čiji je domaćin bio Peking, glavni grad Kine, došle su do izražaja kroz brojne historijske sportske uspjehe, ali isto tako iz kroz različite krize.

Dok su mnoge zemlje, naročito Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Australija, primijenile diplomatske bojkote igara zbog kineskog postupanja prema Turcima Ujgurima i kršenja ljudskih prava, Japan nije poslao izaslanstvo ili člana vlade na ceremoniju otvaranja.

U karantinu 48 sportista 

U sjeni političke krize, gledateljima iz inostranstva nije bilo dopušteno da prate takmičenja zbog epidemije koronavirusa (COVID-19), dok je manji broj kineskih državljana smio gledati takmičenja na mjestu održavanja. Unatoč poduzetim strogim mjerama, mnogi sportisti su zaraženi COVID-19 tokom takmičenja.

Prema saopćenju Međunarodnog olimpijskog komiteta (IOC), 48 sportista tokom Olimpijade bilo je u karantinu zbog COVID-19.

Norveška i ovoga puta obilježila takmičenje 

Čuvajući dugi niz godina titulu najuspješnije zemlje u povijesti Zimskih olimpijskih igara, Norveška je postala država koja je najviše iskoristila ime uspjesima svojih sportista na ovim igrama.

Oborivši rekord zemlje s najviše medalja popevši se na postolje 39 puta na Zimskim olimpijskim igrama u PyeongChangu 2018. održanim u Južnoj Koreji, Norveška je postavila novi rekord i na ovim igrama.

Norveška je okončala Olimpijadu s 37 medalja, uključujući 16 zlatnih, osam srebrenih i 13 bronzanih u Pekingu 2022., gdje se takmičenje održalo u 109 disciplina. Norveška je tako oborila rekord po broju zlatnih medalja.

Dijeleći rekord s Njemačkom sa 14 osvojenih zlatnih medalja u PyeongChangu 2018., Norveška je ovoga puta samostalno zauzela prvo mjesto.

Osvojivši ukupno 368 medalja, uključujući 132 zlatne, 125 srebrenih i 111 bronzanih medalja u generalnom plasmanu, Norveška je zadržala poziciju najuspješnije zemlje u historiji Zimskih olimpijskih igara.

Olimpijski i svjetski rekordi u brzom klizanju 

Zimske olimpijske igre u Pekingu 2022. godine obilježili su novi svjetski i olimpijski rekordi u brojnim disciplinama.

Švedski klizač Nils van der Poel oborio je olimpijski rekord u muškoj trci na 5.000 metara i osvojio zlatnu medalju, dok je u trkama na 10.000 metara oborio vlastiti svjetski rekord s vremenom 12.30.74.

“Veoma sam zadovoljan svojim rezultatima. Prije tri godine, moj jedini cilj na ovom takmičenju bio je osvajanje zlatne medalje. Danas se, međutim, takmičim da postignem važnije stvari nego što sam mogao zamisliti”, rekao je 25-godišnji Poel nakon nastupa.

Holandska klizačica Suzanne Schulting, koja je takmičenje završila sa dvije zlatne, te sa po jednom srebrenom i bronzanom medaljom oborila je svjetske i olimpijske rekorde sa vremenom 1.26.514 u četvrtfinalu na kratkim stazama za žene na 1.000 metara.

Dvadesetčetverogodišnja takmičarka oborila je olimpijske rekorde u ženskoj kratkoj stazi na 500 metara (42.379) i 1.000 metara (1.26.514).

Ireen Wust ponovo ušla u istoriju 

Holandska klizačica Ireen Wust nije se vratila praznih ruku ni iz Pekinga, nakon 3.000 metara u Torinu 2006., 1.500 metara u Vancouveru 2010., 3.000 metara u Sočiju 2014. i 1.500 metara u PyeongChangu 2018. godine.

Ova 35-godišnja takmičarka, koja je oborila olimpijski rekord s vremenom 1.53.282 u finalu na 1.500 metara za žene, upisala se u historiju kao prvi takmičar koji je osvojio zlatnu medalju u pojedinačnim takmičenjima na pet različitih olimpijskih igara. Wust, koja je bila treća u finalu ženskog tima, završila je takmičenje sa dvije medalje.

Wust, koja je svoje ime zlatnim slovima upisala u historiju brzog klizanja, nastavila je titulu najuspješnije aktivne sportistkinje u historiji zimskih olimpijskih igara sa ukupno šest zlatnih, pet srebrenih i dvije bronzane medalje. Holanđanka Wust je na trećem mjestu među sportistima koji su osvojili najviše medalja na zimskim olimpijskim igrama, nakon Norvežanki Marit Bjorgen i Ole Einara Björndalena.

Rekorderka Ledecka se iz Pekinga 2022. vratila s medaljom

Češka takmičarka Ester Ledecka, koja je osvojila zlatnu medalju u skijanju na snijegu i alpskoj disciplini u PyeongChangu 2018. i postala prva atletičarka koja je osvojila prvenstvo u dvije različite grane u organizaciji zimskih olimpijskih igara, vratila se u svoju zemlju sa zlatnom medaljom, iako nije mogla ponoviti isti uspjeh.

Ova 26-godišnja češka takmičarka upisala je svoje ime u sami vrh u finalu paralelnog veleslaloma za žene.

Među novim licima izdvojila su se dva imena 

Među izuzetnim mladim licima Pekinga 2022. svakako je bila Kineskinja Eileen Gu i Ruskinja Kamila Valieva.

Uspjeh 18-godišnje Eileen Gu, koja se bavi manekenstvom i sportom i koja je na ovom takmičenju osvojila dvije zlatne i jednu srebrenu medalju, izazvala je veliku pažnju u Kini. Nakon osvojenih medalja, društvena mreža u zemlji Weibo se nakratko srušila zbog stotina hiljada poruka čestitki.

Therese Johaug, norveška sportistkinja koja se takmičila u branši skijaškog trčanja, postala je jedna od atletičarki koje su se istaknule za svoju zemlju osvojivši zlatne medalje u ženskim kategorijama na 10 km klasično, 15 km u skiatlonu i 30 km slobodno.

Doping bacio sjenu na uspjeh Valieve 

Ruska takmičarka u umjetnom klizanju 15-godišnja Kamila Valieva više je od uspjeha na takmičenju do izražaja došla dopinškim skandalom.

Valieva je ušla u historiju kao prva takmičarka koja je na olimpijskim igrama izvela izazovni pokret “četveroskoka” u umjetničkom klizanju igrala je vodeću ulogu da Ruski olimpijski odbor osvoji zlatnu medalju u ekipnom slobodnom programu plesa na ledu. Međutim, istraga o dopingu koja je bila u toku protiv Valieve tokom igara zasjenila je njen uspjeh.

Dok se od nje očekuje da bude među najuspješnijim sportistkinjama u historiji klizanja, otkriveno je da je Valievin doping test bio pozitivan tokom ruskog prvenstva u umjetničkom klizanju održanom u Sankt Petersburgu, u decembru 2021.

Činjenica da je doping nalaz bio je predolimpijski, Valievino učešće u igrama podijelilo je sportske autoritete s obzirom da je prošla test u Pekingu 2022.

Smatrajući da ne bi trebala učestvovati na Olimpijskim igrama, IOC je apelirao na Međunarodni sud za sportsku arbitražu (CAS) da to spriječi. CAS, koji je sazvao hitan sastanak tokom Olimpijskih igara, objavio je svoju odluku po tom pitanju, odbacio je prigovor IOC-a jer su sportisti mlađi od 16 godina oslobođeni odgovornosti za korištenje zabranjenih supstanci, a Valieva je prošla zadnji doping test.

Kamila Valieva, koja nije uspjela nastupiti u pojedinačnom ženskom finalu, gdje je u sjeni doping kontroverze viđena kao favorit, nije uspjela osvojiti medalju u pojedinačnoj konkurenciji zauzevši četvrto mjesto.

Dvoje sportista suspendovano tokom Igara zbog zabranjene supstance 

Na Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu 2022. Iranac Huseyin Save Shemsheki u alpskom skijanju i Ukrajinka Valentyna Kaminska u skijaškom trčanju dvoje su sportista koji su pali na doping testu. Sportisti koji su dobili privremenu zabranu morali su se vratiti kući.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad