Bio je nezaustavljiv, a onda je iznenada rekao dosta: Đoković o misteriji i priči koja traje već decenijama

O tome je svojevremeno govorio i Novak Đoković, objašnjavajući koliko je teško porediti najveće tenisere različitih generacija.

„Ljudi često debatuju ko je najbolji svih vremena, a to je teško uporediti. Naprimjer, Bjorn Borg je osvojio 11 Grand Slam titula i penzionisao se sa 26 godina. Da je igrao još pet ili deset godina, gdje bi bio? I također, šta bi se desilo da nije igrao s drvenim reketom?“, poručio je Đoković.

Dominacija kakvu je tenis rijetko viđao

Borgova statistika najbolje objašnjava zašto se o njemu i danas govori s toliko poštovanja.

Šveđanin je između 1974. i 1980. godine osvojio 11 Grand Slam titula. Pet puta uzastopno slavio je na Wimbledonu, što je mnogo godina kasnije uspio izjednačiti Roger Federer, dok je Roland Garros osvajao šest puta.

U jednom trenutku nanizao je i 41 pobjedu, a posebno impresivan bio je njegov učinak u mečevima koji su se igrali na pet setova – pobijedio je u 86,96 posto takvih duela.

Koliko je dominantan mogao biti najbolje pokazuje Roland Garros iz 1978. godine, na kojem je tokom cijelog turnira izgubio samo 32 gema.

Borg se nakon dugo vremena ponovo pojavio u javnosti na Wimbledonu, gdje je pratio polufinalni duel Carlosa Alcaraza i Taylora Fritza, a njegovo pojavljivanje ponovo je otvorilo priču o karijeri koja je mogla trajati mnogo duže.

Tri puta uradio nešto što niko drugi nije

Borg je jedini teniser u historiji koji je tri puta ostvario takozvani „Channel Slam“, odnosno u istoj sezoni osvojio Roland Garros i Wimbledon.

Još fascinantnije zvuči podatak da tokom tih pohoda na dvije najveće evropske titule nije izgubio nijedan set.

Bio je i prvi teniser koji je stigao do najmanje deset Grand Slam titula, kao i prvi koji je od turnirskih nagrada zaradio milion dolara. Taj prag dostigao je 1979. godine, u vremenu kada je novac u profesionalnom tenisu bio neuporedivo manji nego danas.

Australijan Open, međutim, gotovo da nije bio dio njegove priče. Smatrao je da je putovanje predaleko i tamo je nastupio samo jednom, 1974. godine, kada je imao 17 godina.

US Open nikada nije osvojio, iako je četiri puta igrao finale. Upravo su to bila njegova jedina četiri poraza u finalima Grand Slam turnira, a za njih su bili zaslužni Jimmy Connors i John McEnroe.

„Vatra i led“

Posebno mjesto u Borgovoj karijeri zauzima rivalstvo s McEnroeom. Njihov međusobni omjer završio je rezultatom 7:7, a zbog potpuno različitih karaktera njihovo rivalstvo dobilo je simboličan naziv „Vatra i led“.

Borg je bio oličenje smirenosti, dok je McEnroe predstavljao njegovu potpunu suprotnost.

Šveđanin je još sa 13 godina postao prvak svoje zemlje u konkurenciji igrača do 18 godina. Profesionalnu karijeru završio je sa 66 osvojenih titula, što ga stavlja na osmo mjesto svih vremena u Open eri, te sa 654 pobjede i 140 poraza – odnosno 82,4 posto dobijenih mečeva.

Njegov tenis predstavljao je svojevrsnu revoluciju. Koristio je mnogo topspina na forhendu, ali i dvoručni bekhend, a fizička pripremljenost i nevjerovatna smirenost donijele su mu nadimak „Ledeni čovjek“.

Ilie Năstase njegovu je dominaciju svojevremeno opisao veoma jednostavno:

„Mi smo igrali tenis, on je igrao nešto sasvim drugo.“

Arthur Ashe imao je slično mišljenje o njegovom značaju za tenis.

„Mislim da je Borg mogao osvojiti US Open. Mogao je osvojiti Grand Slam, ali u trenutku kada je otišao historijski izazov nije mnogo značio. On je bio veći od igre. Bio je kao Elvis ili Liz Taylor.“

Poraz nakon kojeg je shvatio da nešto više nije isto

Posebno važna bila je 1981. godina.

Borg je u finalu Wimbledona izgubio od McEnroea, nakon što je prethodno protiv Connorsa nadoknadio zaostatak od 0:2 u setovima. Međutim, više od samog poraza zabrinula ga je vlastita reakcija.

„Kada sam izgubio, najviše me šokiralo što uopće nisam bio potresen. To nisam ja: izgubio sam finale Wimbledona i nisam potresen. Ja mrzim gubiti“, govorio je Borg.

Nekoliko mjeseci kasnije ponovo ga je McEnroe savladao, ovoga puta u finalu US Opena.

Borgova reakcija bila je nesvakidašnja – spakovao se i krenuo prema aerodromu dok je još trajala ceremonija proglašenja pobjednika, iako je trebalo da se pojavi i na konferenciji za medije.

Njegova prva supruga Mariana Simionescu kasnije je opisala koliko je teško podnosio poraze.

„Uvijek je bio vrlo miran, osim kada bi izgubio meč – ne bi pričao najmanje tri dana. Nije mogao podnijeti poraz.“

Zašto je tako rano otišao?

Borg je u jednom trenutku izgubio glad koja ga je godinama gurala prema trofejima. Želio je igrati samo povremeno, dok je ATP od njega zahtijevao najmanje deset turnira godišnje.

Odlučio se povući.

McEnroe ga je pokušavao nagovoriti da se vrati. Borg je 1983. odigrao samo turnir u Monte Carlu, a potom u julu 1984. nastupio u Stuttgartu.

Ozbiljniji povratak pokušao je tek 1991. godine, ali tenis se u međuvremenu značajno promijenio. Konkurenti su već koristili grafitne rekete, dok je Borg ostao vjeran drvenom, a nekadašnja prednost više nije postojala.

Zbog toga pitanje koje je postavio Đoković nikada neće dobiti odgovor – šta bi se dogodilo da je Borg nastavio igrati još pet ili deset godina i da je svoju igru prilagodio novoj generaciji opreme?

Dan nakon Wimbledona stigao u Beograd

Borgova životna priča ima i zanimljivu poveznicu s ovim prostorima.

Zbog tadašnje partnerice, a kasnije prve supruge Mariane Simionescu, samo dan nakon osvajanja Wimbledona stigao je u Beograd. Na terenima TK Partizan gledao je Simionescu, koja je na Balkanskim igrama nastupala za Rumuniju.

Njih dvoje počeli su vezu 1976. godine, vjenčali su se 24. jula 1980, a brak je završen četiri godine kasnije.

Borg je kasnije dobio sina Robina s Jannike Björling. Od 1989. do 1993. bio je u braku s italijanskom pjevačicom Loredanom Bertè, a potom se oženio Patricijom Östfeld, s kojom je dobio sina Lea, koji je također postao teniser.

Bertè je u autobiografiji tvrdila da je Borg koristio kokain i da se prema njoj ponašao kao prema robinji. Te tvrdnje dodatno su podstakle glasine o mogućim razlozima njegovog ranog odlaska iz tenisa, ali dalje od glasina nije se otišlo.

Borg danas živi u apartmanu u Stockholmu. Tokom 21. stoljeća jedva je izbjegao bankrot, a značajnu ulogu u njegovom finansijskom oporavku imao je modni brend Björn Borg, čija je odjeća postala izuzetno popularna.

Bio je jedna od prvih istinskih globalnih zvijezda tenisa, igrač čiji je stil nagovijestio ono što će ovaj sport postati decenijama kasnije.

A činjenica da je sve to ostvario prije nego što je napunio 27 godina ostavila je jedno od najvećih pitanja u historiji tenisa: šta bi Bjorn Borg napravio da jednostavno nije odlučio otići?

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad