Đoković se divi legendi koja se povukla sa 26 godina: Zbog Marijane je stigao i u Beograd

O Borgovoj veličini svojevremeno je govorio i Novak Đoković, koji je upravo švedskog asa naveo kao primjer koliko je teško porediti tenisere iz različitih generacija.

„Ljudi često raspravljaju o tome ko je najbolji svih vremena, a to je teško uporediti. Naprimjer, Björn Borg osvojio je 11 Grand Slam titula i penzionisao se sa 26 godina. Da je igrao još pet ili deset godina, gdje bi bio? I također, šta bi se dogodilo da nije igrao drvenim reketom?“, rekao je Đoković.

Dominacija kakva se rijetko viđa

Borg je između 1974. i 1981. godine osvojio šest titula na Roland Garrosu i pet na Wimbledonu, pri čemu je na londonskoj travi slavio pet puta zaredom, od 1976. do 1980. godine.

Njegov niz od 41 uzastopne pobjede na Wimbledonu ostao je jedan od najimpresivnijih podviga u historiji ovog turnira, a tek je Roger Federer kasnije uspio izjednačiti njegovih pet uzastopnih titula.

Posebno nevjerovatna bila je Borgova dominacija na Roland Garrosu 1978. godine, kada je na putu do titule izgubio svega 32 gema.

Šveđanin je bio izuzetno uspješan i u mečevima koji su se igrali na tri dobijena seta. Prema navedenoj statistici, pobijedio je u čak 86,96 posto takvih susreta.

Borg je tri puta u istoj sezoni osvajao Roland Garros i Wimbledon, 1978, 1979. i 1980. godine. Riječ je o dostignuću poznatom kao Channel Slam, koje je posebno zahtjevno zbog kratkog vremenskog razmaka između turnira i prelaska sa šljake na travu.

Tokom karijere osvojio je ukupno 66 pojedinačnih titula, uz učinak od 654 pobjede i 140 poraza.

Zašto nikada nije osvojio US Open?

Iako je dominirao na Wimbledonu i Roland Garrosu, Borg nikada nije uspio osvojiti US Open.

Četiri puta igrao je finale američkog Grand Slama, ali je svaki put poražen. Dva poraza nanio mu je Jimmy Connors, a dva John McEnroe.

Na Australian Openu nastupio je samo jednom, 1974. godine, kada je imao 17 godina. U to vrijeme putovanje u Australiju bilo je znatno zahtjevnije, zbog čega su brojni evropski teniseri preskakali taj turnir.

Borg je 1979. postao prvi teniser koji je premašio milion dolara zarade od turnirskih nagrada, što dovoljno govori o njegovoj popularnosti i uspjesima u periodu kada su novčane nagrade bile znatno manje nego danas.

Rivalstvo koje je obilježilo jednu eru

Posebno mjesto u Borgovoj karijeri zauzima rivalstvo s Johnom McEnroeom.

Njih dvojica bili su potpune suprotnosti. Borg je djelovao mirno, gotovo bez emocija, dok je Amerikanac bio poznat po burnom temperamentu i čestim raspravama sa sudijama.

Zbog toga je njihovo rivalstvo ostalo upamćeno kao sukob „leda i vatre“.

U međusobnim duelima ostvarili su po sedam pobjeda, a jedan od njihovih najpoznatijih okršaja bilo je finale Wimbledona 1980. godine, koje je Borg dobio nakon pet setova.

Godinu kasnije McEnroe mu je uzvratio na istom mjestu, prekinuvši njegov niz od pet uzastopnih titula.

Borg je nakon tog poraza priznao da ga je zabrinula vlastita reakcija.

„Kada sam izgubio, najviše me šokiralo to što uopće nisam bio potresen. To nisam ja. Izgubio sam finale Wimbledona i nisam bio potresen. Mrzim gubiti“, govorio je Šveđanin.

Nekoliko mjeseci kasnije ponovo je izgubio od McEnroea, ovog puta u finalu US Opena 1981. godine.

Nakon poraza napustio je stadion i otišao na aerodrom, ne sačekavši ceremoniju dodjele trofeja i konferenciju za medije.

Povukao se dok je još bio na vrhu

Borg je već kao tinejdžer pokazivao izuzetan talenat. Sa 13 godina osvojio je prvenstvo Švedske u konkurenciji igrača do 18 godina, a kasnije je svojim stilom igre značajno utjecao na razvoj modernog tenisa.

Njegovi snažni udarci s mnogo topspina, posebno forhend i dvoručni bekhend, predstavljali su veliku promjenu u odnosu na dotadašnji način igre.

Uz tehniku, izdvajala ga je vrhunska fizička pripremljenost i sposobnost da ostane smiren u najvažnijim trenucima.

Ipak, nakon godina dominacije izgubio je motivaciju za svakodnevna putovanja, treninge i takmičenja.

Upravo je to bio jedan od razloga zbog kojih je tako rano odlučio prekinuti karijeru.

Pokušao se nakratko vratiti na turnire tokom osamdesetih, a ozbiljniji povratak uslijedio je 1991. godine. Međutim, tenis se u međuvremenu promijenio, a Borg je nastavio koristiti drveni reket u vrijeme kada su njegovi protivnici već igrali modernijim reketima.

Nije uspio ponoviti nekadašnje rezultate.

Neočekivani dolazak u Beograd nakon osvajanja Wimbledona

Borgov život izvan teniskih terena također je privlačio veliku pažnju javnosti. Jedna od zanimljivijih epizoda dogodila se kada je, neposredno nakon osvajanja Wimbledona, otputovao u Beograd.

Umjesto odmora ili proslave velikog uspjeha, švedski as već narednog dana pojavio se na terenima Teniskog kluba Partizan. Razlog njegovog dolaska bila je rumunska teniserka Mariana Simionescu, tadašnja partnerica, koju je želio podržati tokom nastupa na Balkanskim igrama.

Prizor jednog od najvećih svjetskih sportista kako s tribina prati meč svoje izabranice ostao je posebno upamćen među ljubiteljima tenisa u Srbiji.

Borg i Simionescu započeli su vezu 1976. godine, a vjenčali su se 24. jula 1980. Njihov brak trajao je četiri godine.

Simionescu je kasnije otkrila i jednu manje poznatu stranu Šveđaninovog karaktera.

„Uvijek je bio veoma miran, osim kada bi izgubio meč. Tada ne bi razgovarao najmanje tri dana. Jednostavno nije mogao podnijeti poraz“, ispričala je jednom prilikom.

Buran i privatni život i finansijski problemi

Nakon razvoda od rumunske teniserke Borgov privatni život nastavio je privlačiti pažnju medija.

S Jannike Björling dobio je sina Robina, a potom je od 1989. do 1993. godine bio u braku s italijanskom pjevačicom Loredanom Bertè.

Njihov odnos godinama kasnije ponovo je dospio u javnost nakon što je Bertè u autobiografiji iznijela ozbiljne optužbe na račun bivšeg supruga, uključujući tvrdnje o konzumiranju kokaina i njegovom odnosu prema njoj.

Takvi navodi potaknuli su i nagađanja o mogućoj povezanosti Borgovog privatnog života s njegovim ranim povlačenjem iz tenisa, ali te pretpostavke nisu potvrđene.

Kasnije se oženio Patricijom Östfeld, s kojom je dobio sina Lea, koji je također krenuo očevim stopama i počeo se baviti tenisom.

Nakon sportske karijere Borg se suočavao i s ozbiljnim finansijskim poteškoćama, a početkom 21. stoljeća našao se pred mogućnošću bankrota.

Važnu ulogu u njegovom poslovnom oporavku imao je modni brend koji nosi njegovo ime. Odjeća s oznakom Björn Borg stekla je veliku popularnost, a nekadašnji teniski šampion pronašao je svoje mjesto i u poslovnom svijetu.

Čovjek koji je prerastao granice tenisa

Borg je u vrijeme najveće slave uživao status kakav su imali najpoznatiji muzičari i filmske zvijezde. Njegova pojava izazivala je ogromnu pažnju, a karakteristična duga kosa i prepoznatljiva traka oko glave postali su simbol jedne teniske epohe.

Ipak, nakon iznenadnog odlaska s terena, godinama se rijetko pojavljivao u javnosti.

Tek početkom 21. stoljeća počeo je češće dolaziti na velike turnire i ponovo se povezivati sa sportom kojem je toliko toga dao.

Borg danas ostaje jedan od najvećih simbola teniske historije, ali i čovjek čija karijera nosi neizbježno pitanje: koliko bi još postigao da nije odlučio otići u trenutku kada je i dalje pripadao samom svjetskom vrhu?