Broj prinudno raseljenih ljudi u svijetu, na kraju 2015. godine, dostigao je nevjerovatnu cifru od 65,3 miliona, navodi se u danas objavljenom izveštaju UNHCR-a i dodaje da to predstavlja povećanje od 5,8 miliona ljudi u odnosu na period od prije 12 mjeseci.
To je prvi put u historiji da je broj raseljenih prešao 60 miliona.
Od tog broja 21,3 miliona ima status izbjeglice (1,8 miliona više nego 2014), 40,8 miliona ljudi su interno raseljeni (povećanje od 2,6 miliona u odnosu na godinu ranije) a 3,2 miliona ljudi je kraj 2015. godine dočekalo čekajući odgovor na zahtjev za azil u nekoj od razvijenih zemalja svijeta.
Pročitajte još
Kada se ove brojke uporede sa ukupnom populacijom od 7,3 milijardi ljudi na planeti to znači da je jedan od 113 ljudi širom svijeta ili azilant, interno raseljeni ili izbjeglica.
Sve u svemu, postoji više prisilno raseljenih ljudi nego što Velika Britanija ima stanovnika a UNHCR navodi i da podaci pokazuju da 24 osobe svakog minuta budu raseljene što je oko 34.000 ljudi svakog dana.
“Sve je više ljudi koji su raseljeni zbog rata rata i progona i to je zabrinjavajuće samo po sebi, ali faktori koji ugrožavaju izbjeglice se takođe umnožavaju,” rekao je visoki komesar UN za izbjeglice Filipo Grandi. “Svake godine zastrašujući broj izbjeglica i migranata umire na moru. Ljudi koji bježe od rata na kopnu nailaze na zatvorene granice. Spremnost naroda da rade zajedno ne samo kako bi pomogli izbjeglicama, već zarad interesa svih, danas je na testu i neophodno je da duh zajedništva prevlada”, naveo je Grandi.
Podaci UNHCR pokazuju i da 54 posto izbjeglica dolazi iz tri zemlje: Sirije (4,9 miliona), Afganistana (2,7 miliona) i Somalije (1,1 milion).
Gdje su smještene izbjeglice?
U Africi je smješten najveći broj izbjeglica – 4,4 miliona onih koji su pobjegli iz Somalije, Južnog Sudana, Sudana, Konga i Centralno afričke Republike.
Slijedi Evropa sa nešto manje od 4,4 miliona što predstavlja povećanje za 1,3 miliona u odnosu na kraj 2014. Najveći broj izbjeglica smješten je u Turskoj – 2,5 miliona od čega je većina njih iz Sirije i Iraka. U Njemačkoj je smješteno 316.000 izbjeglica, Rusiji 314.500, Francuskoj 273.100, Švedskoj 169.500 i Velikoj Britaniji 123.100 izbjeglica.
U Aziji i regionu Pacifika smješteno je 3,8 miliona izbjeglica na kraju prošle godine dok je u Americi smješteno 746.800 ljudi.
Najviše izbjeglica primile Turska, Rusija i Tanzanija
Broj onih koji su izbjegli prošle godine iznosio je 1,8 miliona a najveći broj novoregistrovanih izbjeglica utočište je našlo u Turskoj. Među njima je 946.800 Sirijaca kojima je, u ovoj zemlji, odobrena privremena zaštita.
Sa 149.600 ulazaka Rusija je na drugom mjestu po prijemu novih izbjeglica tokom prošle godine od kojih su svi iz Ukrajine i kojima je takođe odobrena privremena zaštita.
Nakon eskalacije nasilja u Burundiju 221.600 ljudi bilo je primorano da napusti svoj dom a više od 123.000 njih zaštitu je potražilo u Tanzaniji što za rezultat ima da je ova zemlja treća najveća po prijemu novih izbjeglica.
Iz Sirije izbjeglo ukupno 4,9 miliona ljudi
Sa 4,9 miliona izbjeglica smještenih u 120 zemalja svijeta Sirija je na prvom mjestu kada se govori o zemljama porijekla izbjeglica.
Na drugom mjestu je Afganistan, koji se u top pet nalazi već 33 godine, sa cifrom od 2,7 miliona izbjeglica širom svijeta. Somalija je treća zemlja porijekla izbjeglica (1,11 miliona) a na četvrtom je Južni Sudan (778.000), slijede Sudan i Kongo.
Iako su brojke dosta loše, ipak je zabilježeno nešto više od 200.000 slučajava povratka izbjeglih ljudi u zemlje iz kojih su pobjegli. Od toga broja, najveći broj se vratio u Afganistan – 61.400.
Izbjeglička kriza u Evropi
Dramatično veliki broj ljudi je tokom 2015. rizikovao svoj život prelazeći Sredozemno more u potrazi za boljim životom. U Evropu je, brodom, stiglo nešto više od milion izbjeglica. Od toga njih 850.000 je iz Turske brodovima stiglo do Grčke.
Na tom putu, život je izgubilo 3.770 osoba.
Od ukupnog broja pristiglih ovom rutom, polovina njih je iz Sirije, 21 posto iz Afganistana a devet procenata iz Iraka.
Dva miliona zahtjeva za azil
U 38 zemalja Evrope, prošle godine, podnijeto je više od dva miliona zahtjeva za azil što je skoro tri puta više nego samo godinu dana ranije. Od toga zemlje članice EU primile su 1,2 miliona zahtjeva.
Najveći broj zahtjeva za azil podnijet je u Njemačkoj – 441.900 što je više nego duplo u odnosu na 2014. kada je primljeno 173.000 zahtjeva. Od toga 158.700 zahtjeva podnijeli su državljani Sirije.
SAD su na drugom mjestu kada je u pitanju broj zahtjeva za azil. Podnijeto je 172.700 zahtjeva što je povećanje od 42 posto u odnosu na 2014. Najveći broj zahtjeva podnijeli su ljudi iz Meksika i Centralne Amerike.
Švedska je na trećem mjestu najpoželjnijih zemalja za azil. Oni su primili 156.400 zahtjeva što je duplo više nego prethodne godine. Od tog broja 50.900 podnijeli su Sirijci a slijede Afganistanci i Iračani. Na četvrtom mjestu je Rusija sa 152.500 zahtjeva za azil iako ta zemlja bilježi značajno smanjenje broja zahtjeva u odnosu na 2014. kada ih je bilo skoro 275.000. Čak 98 posto zahtjeva za azil u Rusiji podnijeli su državljani Ukrajine.
Prema raspoloživim podacima, po zahtjevima za azil donijeto je 1,18 miliona odluka. Od toga 672.200 tražilaca azila su prepoznati kao izbjeglice dok je 491.900 zahtjeva za azil odbijeno kao neosnovano.
Na kraju 2015. godine oko 3,2 miliona ljudi još je čekalo odluku po svom zahtjevu za azil.
Zahtjev za azil podnijelo 98.400 djece bez roditelja
Okvirni podaci pokazuju da je broj djece bez roditelja ili odvojenih od njih a koji potražuju azil značajno povećan tokom proteklih par godina dostižući najveći nivo od kada UNHCR prikuplja podatke o tome (2006.).
Oko 98.400 zahtjeva za azil podnijela su djeca a samo godinu dana ranije taj broj iznosio je 34.300. Iako su i ove brojke dramatične, treba imati u vidu da nisu sve zemlje dostavile podatke o tražiocima azila pa bi konačni broj mogao biti daleko veći, ističe se u izvještaju UNHCR-a.
Najveći broj djece azil je potražio u Švedskoj (35.800) a podaci pokazuju da najveći broj te djece stiže iz Afganistana (23.600) dok ih je iz Sirije svega 3.800. Slična situacija je i u Njemačkoj koja je primila 14.400 zahtjeva za azil od djece (iz Afganistana je njih 4.700).
Skoro devet miliona interno raseljenih u 2015.
Tokom prošle godine 8,6 miliona ljudi je interno raseljeno unutar granica svoje zemlje zbog nasilja, oružanih sukoba ili kršenja ljudskih prava. Time je ukupan broj interno raseljenih na kraju 2015. dostigao brojku od 40,8 miliona ljudi.
Obnovljeni sukobi u Jemenu natjerali su čak 2,5 miliona ljudi da, unutar te zemlje, pronađe sigurnije mjesto za život. Ostale zemlje u kojima je došlo do velikog broja interno raseljenih osoba su Irak (808.700), Ukrajina (800.000) i Sudan (639.500).
Kada se gleda ukupan broj interno raseljenih i dalje vodi Kolumbija sa 6,9 miliona ljudi, slijedi Sirija sa 6,6 miliona a na trećem mjestu je Irak s 4,4 miliona interno raseljenih osoba.
Sa druge strane, 2,3 miliona interno raseljenih osoba se, prošle godine, vratilo svojim domovima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
